Osobni razvoj

Novi hrvatski brend Kuna-Marten osvaja elegancijom i bezvremenskim stilom piše: Korina Danica Vrban, 4.6.2026. Inspiriran simbolikom kune, nekadašnjeg hrvatskog simbola vrijednosti i slobode, nastao je brend Kuna-Marten. Kroz viziju njegove osnivačice i kreativne direktorice Mariije Kanysheve, kuna je dobila novo značenje – postala je simbol ženstvenosti, elegancije i autentičnosti. Mariia, razvojna inženjerka po struci, odlučila

Što učenici misle o zabrani energetskih pića? Piše: Andrea Gotovac, nastavnica strukovnih predmeta u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi, Zagreb, 3.6.2026. Hrvatski sabor izglasao je 29. svibnja 2026. godine izmjene Zakona o trgovini kojima se zabranjuje prodaja energetskih pića osobama mlađima od 18 godina. Povodom nove zakonske mjere provjerili smo što o zabrani misle srednjoškolci

Dečki su mislili da su to male igračke. Rekao sam – vidjet ćete na maturalnoj! Tekst i foto: Silvia Vladić Vrban, 27.5.2026. Dok su pred Obrtničku i industrijsku graditeljsku školu Zagreb pristizali automobili s roditeljima i maturantima, poglede prisutnih privukle su dvije atraktivne jurilice, no najveću pozornost ipak je ukrao – traktor. Na maturalnu traktorom

Pita i STEM u istom projektu? Može – znaju kako učenici iz Rečice tekst i foto: Nikolina Štedul Kožar i Blaženka Mravunac, 14.5.2026. Projekt „NJAM NJEM STEM“ spojio je kuhanje, znanost, njemački jezik, kreativnost i praktičan rad učenika Osnovne škole Rečica. NJAM NJEM STEM Kreativni ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine, bio je posvećen završnom predstavljanju

Karlo Vrančić: Nema prečaca do uspjeha Uredili: Praksa.info, Izvori: Fena, Danas.hr, 3.5.2026. Put od školskih klupa u Šibeniku do predavaonica Harvard University i MIT na prvi pogled zvuči kao priča rezervirana za rijetke. No priča Karlo Vrančić ruši upravo taj mit – i nudi drukčiji pogled na uspjeh, bez iluzija o “prečacima”. S košarkaškog parketa

Zanimljivo je kako se njegov put može pratiti još od najranijih dana. Već 2011. godine, kada je bio učenik šestog razreda Osnovne škole u Perušiću, o njemu se pisalo kao o „samozatajnom, skromnom i marljivom“ dječaku koji se isticao u vjeronaučnim aktivnostima i životu župe.
U članku portala Lika online njegov tadašnji vjeroučitelj opisuje ga kao učenika koji vjeronauk nije doživljavao samo kao školski predmet, nego ga je – živio. Sudjelovao je na vjeronaučnoj olimpijadi, bio aktivan u župnoj zajednici i redovito ministrirao.
Već tada je, jednostavnim dječjim riječima, jasno izražavao ono što danas svjedoči kao svećenik:
„Zavolio sam vjeronauk i ne znam kako bih bez njega“, rekao je tada.
Gledano iz današnje perspektive, teško je ne primijetiti kontinuitet – ono što je započelo kao dječja vjernost i jednostavna ljubav prema vjeri, danas je postalo životni poziv.

Vjeronauk u školama: Između predrasuda javnosti i stvarnih potreba mladih novinarka: Silvia Vladić Vrban, foto: Danijela Bavrka, Josipa Hlevnjak, Miranda Žužul Posilović, 3.4.2026. Ako sudimo prema komentarima na društvenim mrežama i medijskim raspravama, lako se stječe dojam da javnost sve više dovodi u pitanje mjesto vjeronauka u školama. Takav dojam dodatno pojačavaju i ankete. Primjerice,