Govor mržnje među djecom: Čak 30 prijava diskriminacije povezano s obrazovanjem
Nasilje potaknuto predrasudama ne smije se svoditi na uobičajene sukobe među vršnjacima. Na tematskoj sjednici u Hrvatskom saboru zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac upozorila je na važnost pravodobnog prepoznavanja diskriminacije, edukacije nastavnika i zaštite djece, uključujući digitalno okruženje.
Praksa.info, 29.10.2026.
Razlog za zabrinutost
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac sudjelovala je na tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora posvećenoj zločinima iz mržnje i govoru mržnje.
U svojem izlaganju posebno se osvrnula na posljedice koje diskriminacija, vrijeđanje, ponižavanje i isključivanje mogu imati na djecu, njihovo obrazovanje, mentalno zdravlje i odnose s vršnjacima.
„Iz perspektive prava djece, zločini iz mržnje i govor mržnje predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost jer mogu ugroziti djetetovo dostojanstvo, osjećaj sigurnosti i pripadnosti zajednici“, istaknula je Holjevac.
Tijekom 2025. zaprimljeno 2.805 prijava povreda prava djece
Prema podacima Ureda pravobranitelja za djecu, tijekom 2025. godine zaprimljeno je 2.805 novih prijava povreda prava djece, gotovo 16 posto više nego godinu prije.
Holjevac je pritom naglasila kako navedeni podaci ne predstavljaju broj slučajeva govora mržnje ili zločina iz mržnje počinjenih nad djecom. Ipak, upozoravaju na potrebu sustavne zaštite djece te ozbiljnog i pravodobnog postupanja po svakoj prijavi povrede njihovih prava.
Nastavnici moraju znati prepoznati diskriminaciju i reagirati
Posebna pozornost posvećena je ulozi odgojno-obrazovnih ustanova u sprječavanju diskriminacije i govora mržnje.
Zamjenica pravobraniteljice istaknula je potrebu kontinuiranog stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika kako bi mogli prepoznati različite oblike diskriminatornog ponašanja, razumjeti svoje obveze i pravilno postupiti kada uoče povredu prava djeteta.
Jednako je važno znati pružiti odgovarajuću podršku učeniku koji je izložen vrijeđanju, ponižavanju, prijetnjama ili isključivanju zbog osobnih obilježja, podrijetla, nacionalne ili vjerske pripadnosti, jezika ili invaliditeta.
Holjevac je upozorila da nije svaki slučaj nasilja ujedno i zločin iz mržnje te da svaka uvredljiva ili diskriminatorna izjava ne predstavlja nužno kazneno djelo. Međutim, takvo ponašanje i dalje može predstavljati povredu prava djeteta ili zahtijevati intervenciju nadležnih institucija.
„Upravo zato važno je da se nasilje povezano s predrasudama ne zanemaruje niti automatski svodi na uobičajeni sukob među vršnjacima“, poručila je.
Govor mržnje u digitalnom okruženju zahtijeva dodatnu pozornost
Uz nasilje i diskriminaciju u neposrednoj komunikaciji, sve važnije pitanje postaje zaštita djece na internetu.
Holjevac je naglasila potrebu razvoja preventivnih programa koji uključuju digitalnu pismenost, odgovorno ponašanje na internetu i poštovanje drugih.
Posebno je istaknula važnost osposobljavanja odraslih za prepoznavanje digitalnog nasilja i poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite.
Škole pritom imaju važnu preventivnu ulogu jer kroz nastavu, izvannastavne aktivnosti i suradnju s roditeljima mogu pridonositi razvoju odgovorne komunikacije i kulture međusobnog uvažavanja.
Svako dijete ima pravo na sigurno obrazovno okruženje
U zaključku izlaganja zamjenica pravobraniteljice poručila je kako učinkovito suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje zahtijeva dosljednu primjenu zakona, pravodobno postupanje institucija, kontinuiranu edukaciju stručnjaka i dostupnu podršku djeci.
„Naš je zajednički zadatak osigurati da nijedno dijete ne bude isključeno, ponižavano ili izloženo nasilju zbog toga tko je, odakle dolazi ili kojoj zajednici pripada“, zaključila je Holjevac.
Poruke sa sjednice posebno su važne za odgojno-obrazovni sustav, u kojem pravodobno prepoznavanje diskriminacije i odgovarajuća reakcija mogu biti presudni za osjećaj sigurnosti i pripadnosti svakog učenika.
U NASTAVKU ČITAJTE: