Tragovi sjećanja na Interliberu: Bjelovarski gimnazijalci učili o hrabrosti, nepravdi i ljudskom dostojanstvu
Teksti foto: Željka Holjević, profesorica filozofije i etnologije, 15.11.2026.
Kako učenicima približiti teške povijesne teme i potaknuti ih na razmišljanje o ljudskim pravima, diskriminaciji i odgovornosti pojedinca? Jedan od odgovora ponudila je tribina održana na ovogodišnjem Interliberu, na kojoj su učenici Gimnazije Bjelovar upoznali životne priče dviju iznimnih romskih povijesnih osobnosti.

Učenici 4.e, 3.b i 3.a razreda Gimnazije Bjelovar sudjelovali su 12. studenoga 2026. godine na tribini posvećenoj Hajriji Imeri-Mihaljić, jedinoj Romkinji kojoj je dodijeljeno priznanje Pravednica među narodima, i Johannu Wilhelmu Trollmannu, poznatom boksaču romskog podrijetla, nadimka Rukeli.
Sudjelovanje na tribini dio je međunarodnog projekta „Tragovi sjećanja – Židovi i Romi: upoznajem, poštujem, pamtim“, koji ove školske godine u Gimnaziji Bjelovar provode profesorice Željka Holjević i Biljana Barišić Mudri.

Dvije životne priče koje ne smiju biti zaboravljene
Tribinu je vodila Dorotea Palijan, a među gostima su bili saborski zastupnik Veljko Kajtazi i predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ Suzana Krčmar.
U središtu razgovora našle su se životne sudbine dvoje ljudi čije priče svjedoče o hrabrosti, ljudskosti, ali i teškim povijesnim nepravdama.
Hajrija Imeri-Mihaljić, jedina Romkinja kojoj je dodijeljeno priznanje Pravednica među narodima, ostavila je neizbrisiv trag svojom humanošću i hrabrošću. Tijekom Drugoga svjetskog rata pomogla je spasiti židovsku djevojčicu od progona, riskirajući vlastitu sigurnost kako bi zaštitila tuđi život. Za svoje nesebično djelo posmrtno je 1991. godine dobila priznanje Pravednica među narodima.
Johann Wilhelm Trollmann – Rukeli: Boksački prvak kojemu su nacisti oduzeli naslov i dostojanstvo
Jednako snažna bila je priča o Johannu Wilhelmu Trollmannu – Rukeliju, boksaču pripadniku njemačkih Sinta, koji je 9. lipnja 1933. godine osvojio naslov prvaka Njemačke u poluteškoj kategoriji.
Trollmann je bio poznat po iznimnoj brzini, okretnosti i prepoznatljivom stilu boksanja. Iako je 9. lipnja 1933. osvojio naslov prvaka Njemačke u poluteškoj kategoriji, titula mu je ubrzo oduzeta.
Njegov odgovor na poniženje ostao je zapamćen kao čin otpora. Na jednu od sljedećih borbi došao je s kosom obojenom u plavo i licem posutim bijelim puderom, ismijavajući nacističku ideju rasne nadmoći. Bio je to njegov način suprotstavljanja sustavu koji ga je zbog podrijetla smatrao manje vrijednim.
Nacistički progon postupno mu je oduzeo sportsku karijeru, slobodu i naposljetku život. Deportiran je u koncentracijski logor Neuengamme, gdje je prema logorskoj evidenciji njegova smrt zabilježena 1943. godine, iako točne okolnosti nisu do kraja razjašnjene.
Tek sedamdeset godina nakon osvajanja naslova, 2003. godine, njemački boksački savez službeno mu je vratio zasluženo priznanje.

Učenje izvan učionice koje ostavlja trag
Sudjelovanje na tribini za bjelovarske gimnazijalce bilo je mnogo više od upoznavanja povijesnih činjenica. Bila je to prilika za povezivanje prošlosti sa suvremenim društvom i promišljanje o predrasudama, diskriminaciji, jednakosti i ljudskom dostojanstvu.
Profesorica filozofije i etnologije Željka Holjević, jedna od voditeljica projekta, ističe zadovoljstvo učenika sudjelovanjem na tribini te važnost ovakvih susreta u obrazovanju mladih.
„Učenici su bili iznimno zadovoljni dolaskom na Interliber i sudjelovanjem na tribini. Posebno nam je važno što su imali priliku čuti životne priče koje ih potiču na razmišljanje o ljudskosti, hrabrosti i nepravdi. Ovakvi su susreti dragocjeni jer učenicima omogućuju da ono o čemu uče u školi povežu sa stvarnim ljudskim sudbinama. Vjerujem da upravo takva iskustva ostavljaju najdublji trag, razvijaju empatiju i pomažu mladima razumjeti koliko je važno poštovati različitosti i čuvati sjećanje na prošlost.“

Projekt koji povezuje povijest, empatiju i kulturu sjećanja
Međunarodni projekt „Tragovi sjećanja – Židovi i Romi: upoznajem, poštujem, pamtim“ usmjeren je na upoznavanje povijesnih iskustava Židova i Roma, razvijanje empatije, kritičkog promišljanja i kulture sjećanja.
Kroz različite obrazovne aktivnosti učenici imaju priliku istraživati povijest, upoznavati sudbine pojedinaca i razumjeti zašto je važno čuvati sjećanje na žrtve progona i diskriminacije.
Profesorice Željka Holjević i Biljana Barišić Mudri projektnim aktivnostima povezuju nastavu s iskustvenim učenjem i sadržajima koji nadilaze granice pojedinog nastavnog predmeta. Na taj način učenici ne usvajaju samo nova znanja nego razvijaju i vrijednosti potrebne za odgovorno sudjelovanje u suvremenom društvu.

Tragovi prošlosti kao putokazi za budućnost
Susret na Interliberu pokazao je kako književni i kulturni događaji mogu postati vrijedni prostori učenja, dijaloga i razvijanja društvene odgovornosti.
Učenici su s tribine ponijeli više od novih povijesnih spoznaja. Životne priče Hajrije Imeri-Mihaljić i Johanna Wilhelma Trollmanna podsjetile su ih da iza velikih povijesnih događaja stoje stvarni ljudi, njihove odluke, hrabrost i stradanja.
Pamtiti znači ne dopustiti da nepravda bude zaboravljena. Upoznati prošlost znači bolje razumjeti sadašnjost, a poštovati druge znači graditi budućnost u kojoj se svaki čovjek vrednuje prema svojoj ljudskosti, a ne prema podrijetlu jer tragovi sjećanja nisu samo tragovi prošlosti – oni su putokazi za naše danas i naše sutra.
U NASTAVKU ČITAJTE:
