Zašto je empatija danas važnija nego ikad?
piše: Silvia Vladić Vrban, 22.6.2026.
U sklopu edukacijskog vikenda iz logoterapije i egzistencijalne analize u Lovranu, Danijela Bavrka održala je predavanje na temu „Empatija kao temelj logoterapijskog susreta“. Kroz promišljanje o važnosti istinskog razumijevanja, prihvaćanja i prisutnosti uz drugu osobu, istaknuta je nezamjenjiva uloga empatije u stvaranju odnosa koji otvara prostor povjerenju, nadi i otkrivanju životnog smisla.
Kako se uči empatija?
Dok se u javnosti često govori o vršnjačkom nasilju, otuđenosti i nedostatku razumijevanja među mladima, u zagrebačkoj Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi jedna je nastavnica odlučila krenuti u suprotnom smjeru – sustavno razvijati empatiju, solidarnost i spremnost na pomaganje drugima.
Ekipa sv. Ante
Vjeroučiteljica Danijela Bavrka ove je školske godine pokrenula volonterski klub „Ekipa sv. Ante“, okupivši učenike koji svoje slobodno vrijeme žele posvetiti pomaganju drugima, volontiranju i promicanju humanih vrijednosti. Istodobno je sudjelovala i u stvaranju kratkog filma Empatija, s kojim je škola prijavljena na filmski natječaj u sklopu Devetih dana medijske pismenosti pod nazivom „Promijeni priču – klikni za empatiju“.
Film i volonterske aktivnosti nisu nastali slučajno. Oni su prirodan nastavak njezina dugogodišnjeg interesa za čovjeka, međuljudske odnose i potragu za smislom života, što potvrđuje i njezin seminarski rad Empatija kao temelj logoterapijskog susreta.
Empatija kao odgovor na izazove suvremenog društva
U svom radu Danijela Bavrka ističe kako empatija predstavlja jedan od temeljnih pojmova u psihologiji, psihoterapiji i međuljudskim odnosima općenito. Kao sposobnost razumijevanja, suosjećanja i uživljavanja u emocionalna stanja druge osobe, ona omogućuje stvaranje kvalitetnih odnosa, razvoj povjerenja te pružanje emocionalne i psihološke podrške.
„Empatijski odnos omogućuje osobi da se osjeti prihvaćenom i dostojanstvenom čak i u trenucima patnje, gubitka ili egzistencijalne krize“, navodi autorica.
Upravo u toj misli krije se i odgovor na pitanje zašto je empatija danas važnija nego ikad. U vremenu kada se mnogi osjećaju usamljeno, neshvaćeno ili odbačeno, potreba za prihvaćanjem i razumijevanjem postaje jedna od temeljnih ljudskih potreba.
Od Freuda do Frankla
Kroz rad autorica prikazuje kako su važnost empatije naglašavali brojni psiholozi i psihoterapeuti.
Sigmund Freud smatrao je empatičko slušanje preduvjetom za stvaranje odnosa povjerenja između terapeuta i klijenta. Carl Rogers opisivao je empatiju kao sposobnost razumijevanja svijeta iz perspektive druge osobe, dok je Heinz Kohut naglašavao njezinu važnost u razvoju zdravog osjećaja vlastite vrijednosti.
Danijela Bavrka pritom podsjeća kako empatija nije isto što i simpatija.
„Razumjeti misli, osjećaje i stajališta druge osobe moguće je bez osjećaja simpatije za tu osobu. Vrijedi i obrnuto, osjećati simpatiju za drugu osobu moguće je bez dubljeg razumijevanja njezina subjektivnog stanja.“
Drugim riječima, empatija ne traži da se sa svima slažemo, nego da pokušamo razumjeti što druga osoba proživljava.
Zašto je empatija važna mladima?
Posebnu pozornost u radu autorica posvećuje mentalnom zdravlju i razvoju pojedinca.
Navodi kako nedostatak empatije može pridonijeti različitim teškoćama, dok njezino razvijanje omogućuje kvalitetnije odnose, bolju emocionalnu regulaciju i veću sposobnost suočavanja sa životnim izazovima.
Brojna istraživanja potvrđuju da se osobe koje se osjećaju saslušanima, prihvaćenima i shvaćenima lakše otvaraju drugima, razvijaju povjerenje i spremnije sudjeluju u procesu osobnog rasta i promjene.
To je osobito važno za mlade ljude koji odrastaju u svijetu društvenih mreža, ubrzane komunikacije i sve češćih osjećaja izoliranosti. Iako nikada nisu bili povezaniji tehnologijom, mnogi se mladi danas osjećaju usamljenije nego prethodne generacije.
Volonterski klub kao škola ljudskosti
Za Danijelu Bavrka empatija nije ostala samo teorijski pojam.
Pokretanjem volonterskog kluba „Ekipa sv. Ante“ željela je učenicima pružiti priliku da empatiju pretvore u konkretna djela. Kroz različite humanitarne aktivnosti učenici uče kako prepoznati potrebe drugih ljudi i kako svojim djelovanjem mogu učiniti razliku u zajednici.
Takav pristup potvrđuju i sociološka istraživanja koja navodi u radu. Osobe s razvijenijom empatijom češće volontiraju, uključuju se u humanitarne aktivnosti i pokazuju veću društvenu odgovornost.
Empatija tako prestaje biti samo osjećaj i postaje djelovanje.
Logoterapijski pogled na empatiju
Poseban dio rada posvećen je logoterapiji Viktora Frankla.
Prema logoterapiji, empatija nije samo suosjećanje nego autentičan susret čovjeka s čovjekom. Ona omogućuje ulazak u unutarnji svijet druge osobe bez osuđivanja i nametanja vlastitih stavova.
„Empatični pristup pruža osjećaj topline ispunjen ljubavlju koju svako biće u odnosu s drugim istinski treba i teži doživljaju prihvaćenosti“, piše autorica.
Frankl je smatrao da čovjek može podnijeti gotovo svaku patnju ako u njoj pronađe smisao, a upravo empatija često pomaže čovjeku da taj smisao ponovno otkrije.
Društvu danas treba više milosrdnih Samarijanaca
Jedan od najzanimljivijih dijelova rada odnosi se na prispodobu o Milosrdnom Samarijancu.
Dok drugi prolaze pokraj čovjeka u nevolji, Samarijanac zastaje, prepoznaje njegovu patnju i odlučuje pomoći.
„Empatija nije samo osjećaj sažaljenja, nego aktivna spremnost zauzeti se za drugoga“, ističe Danijela Bavrka.
Autorica smatra kako suvremeno društvo, obilježeno individualizmom, otuđenošću i nepovjerenjem, danas više nego ikad treba ljude spremne zastati pokraj onih kojima je pomoć potrebna.
„Empatija postaje most koji spaja ljude, a ljubav odgovor na ljudsku patnju i potrebitu ispruženu ruku drugoga“, zaključuje.
Film kao poziv na promjenu
Upravo zato film Empatija predstavlja mnogo više od školskog projekta ili prijave na natječaj.
On je nastavak iste poruke koju Danijela Bavrka prenosi kroz svoj rad, volontiranje i svakodnevni rad s učenicima – da svaka osoba želi biti viđena, saslušana i prihvaćena.
Pobjednici filmskog natječaja Devetih dana medijske pismenosti bit će proglašeni 10. srpnja u sklopu Pulskog filmskog festivala, no bez obzira na ishod, poruka filma već je stigla do onih kojima je namijenjena.
U vremenu kada se često govori o podjelama, nerazumijevanju i ravnodušnosti, učenici i njihova profesorica podsjećaju na jednostavnu, ali snažnu istinu – promjena počinje onda kada zastanemo, saslušamo i pokušamo razumjeti drugoga.
Jer empatija nije slabost.
Empatija je hrabrost da vidimo čovjeka pokraj sebe.
U NASTAVKU ČITAJTE: