Slovenija ukida devetogodišnju osnovnu školu: Od 2028. vraća se osmogodišnji model
Piše: Praksa.info, 9.9.2026.
Slovenija priprema jednu od najvećih promjena svojega obrazovnog sustava u posljednja dva desetljeća. Nakon objave rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, slovenski ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević najavio je sveobuhvatnu reformu školstva, uključujući prelazak s devetogodišnje na suvremenu osmogodišnju osnovnu školu.
Prema najavama slovenskog Ministarstva obrazovanja, reforma neće obuhvatiti samo trajanje osnovne škole. Planiraju se promjene nastavnih planova i programa, sustava ocjenjivanja, nacionalnih ispita i mature, ranije opismenjavanje djece, veća podrška darovitim učenicima te ranija pomoć učenicima koji zaostaju.
Ministarstvo najavljuje i veću stručnu autonomiju nastavnika i škola te smanjivanje administrativnih obveza nastavnika.
PISA rezultati pokrenuli raspravu o reformi
Povod za najavu velike reforme rezultati su istraživanja PISA 2025, objavljeni 8. rujna. Slovenski petnaestogodišnjaci ostvarili su najlošije rezultate otkako Slovenija sudjeluje u PISA istraživanju.
U prirodoslovnoj pismenosti ostvarili su prosječno 484 boda, što je 16 bodova manje nego 2022. godine. U matematičkoj pismenosti ostvarili su 460 bodova, odnosno 25 bodova manje nego 2022., dok su u čitalačkoj pismenosti ostvarili 445 bodova, čak 24 boda manje nego u prethodnom ciklusu.
Posebno zabrinjava čitalačka pismenost. Temeljnu razinu čitalačke pismenosti doseže 64 posto slovenskih učenika, dok najviše razine ostvaruje svega tri posto učenika.
Slovensko Ministarstvo navodi da je riječ o najnižim rezultatima u sva tri područja od 2006. godine, kada se Slovenija prvi put uključila u PISA istraživanje.
Što donosi nova osmogodišnja škola?
Ministarstvo zasad govori o „suvremenoj osmogodišnjoj osnovnoj školi“, a organizacijski model, prijelazno razdoblje i programske promjene tek trebaju biti detaljno razrađeni.
Prema informacijama slovenskog portala 24ur, državna tajnica Mojca Škrinjar najavila je da bi se novi model trebao početi primjenjivati od školske godine 2028./2029. Sadašnji prvi razred postao bi obvezni vrtićki program koji bi se mogao provoditi u prostorima škole ili vrtića.
To znači da najavljena promjena nije jednostavno „skraćivanje školovanja za godinu dana“, nego drukčija organizacija početnog obrazovanja.
Više znanja, manje birokracije
Jedan od središnjih ciljeva reforme bit će ponovno snažnije usmjeravanje škole na znanje i jasnije standarde onoga što učenici trebaju znati, razumjeti i moći primijeniti.
Najavljuje se ranije i intenzivnije opismenjavanje, promjena sustava ocjenjivanja, veća podrška darovitim učenicima, ali i pravodobna pomoć onima koji imaju poteškoća u učenju.
Istodobno bi se nastavnicima trebala dati veća stručna autonomija, a škole administrativno rasteretiti.
Slovensko Ministarstvo najavljuje i snažnije uključivanje sadržaja važnih za budućnost – računalstva i informatike, programiranja, algoritamskog mišljenja, umjetne inteligencije, podatkovne, medijske i financijske pismenosti, kibernetičke sigurnosti, poduzetništva, kreativnosti i inovativnosti.
Promjene i u strukovnom obrazovanju
Najavljena reforma posebno je zanimljiva i za strukovne škole. Slovenija planira ojačati strukovno obrazovanje, proširiti naukovanje, povećati opseg praktičnog osposobljavanja, unaprijediti mentorstvo te snažnije povezati škole i poslodavce.
Predviđene su i velike institucionalne promjene. Više sadašnjih nacionalnih ustanova iz područja obrazovanja trebalo bi biti objedinjeno u novu nacionalnu instituciju za kvalitetu i razvoj obrazovanja, a najavljeno je i osnivanje učiteljske komore.
A gdje je prema PISA-i Hrvatska?
Rezultati PISA 2025 objavljeni su istoga dana i za Hrvatsku. U istraživanju je sudjelovalo više tisuća hrvatskih petnaestogodišnjaka iz osnovnih i srednjih škola.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska je među 91 državom i gospodarstvom zauzela 33. mjesto u prirodoslovnoj pismenosti, dok je u prethodnom ciklusu bila 36. U matematičkoj pismenosti zauzela je 36. mjesto, u odnosu na 40. mjesto u prethodnom ciklusu, dok je u čitalačkoj pismenosti ostala na 29. mjestu.
Ipak, rang-lista ne daje potpunu sliku.
Prema OECD-ovu izvješću za Hrvatsku, naši su učenici 2025. ostvarili prosječno 476 bodova u prirodoslovlju, 455 u matematici i 453 boda u čitanju. Hrvatska je u sva tri područja ostala ispod prosjeka OECD-a.
OECD također upozorava da su rezultati hrvatskih učenika u odnosu na 2022. niži u matematici i čitanju, dok je rezultat iz prirodoslovlja približno stabilan. Dugoročnije gledano, posebno zabrinjava čitalačka pismenost: rezultat je niži nego u svim prethodnim PISA ciklusima u kojima je Hrvatska sudjelovala.
To na prvi pogled može djelovati proturječno s boljim hrvatskim plasmanom. Međutim, plasman zemlje ovisi i o rezultatima drugih država. PISA 2025 pokazala je snažan pad čitalačke i matematičke pismenosti na razini OECD-a, pa je moguće napredovati na ljestvici i istodobno zabilježiti pad vlastitog prosječnog rezultata.
Ipak, Hrvatska u najnovijem ciklusu nije zabilježila pad kakav bilježi susjedna Slovenija. Slovenski rezultati toliko su zabrinuli tamošnje obrazovne vlasti da su postali neposredan povod za najavu temeljite reforme cijeloga školskog sustava.
Hoće li povratak na osmogodišnju osnovnu školu donijeti očekivano poboljšanje znanja slovenskih učenika, pokazat će tek godine koje slijede.
Izvori: Ministarstvo za izobraževanje, znanost in mladino Republike Slovenije; OECD – PISA 2025 Results; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske; 24ur/STA.
U NASTAVKU ČITAJTE: