Prva gimnazija Varaždin proslavila 390 godina obrazovanja
Jedna od najstarijih srednjih škola u Hrvatskoj obilježila je gotovo četiri stoljeća djelovanja bogatim programom koji je povezao povijest, znanost, umjetnost, sport i suvremene tehnologije. Svečana sjednica u varaždinskom HNK-u bila je vrhunac proslave koja je još jednom pokazala kako se tradicija i obrazovanje za budućnost mogu uspješno nadopunjavati.
Tekst i foto: Prva gimnazija Varaždin, 22.10.2026.
390 godina obrazovanja
Koliko se svijet promijenio od 1636. godine? Nestajala su carstva, mijenjale se države, obrazovni sustavi i načini poučavanja, a generacije učenika u školskim su klupama zamjenjivale jedne druge. Ipak, jedna obrazovna ustanova u Varaždinu opstala je kroz gotovo četiri stoljeća, čuvajući svoju tradiciju i prilagođavajući se novim vremenima.
Prva gimnazija Varaždin ove godine slavi 390. obljetnicu djelovanja, a tu je iznimnu godišnjicu obilježila nizom događanja koja su pokazala koliko bogata školska povijest može biti nadahnuće za budućnost.
Svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća, održanom 20. listopada u Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu, obilježen je vrhunac trotjednog programa s dvadesetak događanja namijenjenih učenicima, nastavnicima, bivšim djelatnicima i građanima.
Ova je godina za školu posebno značajna jer se obilježavaju čak tri obljetnice: 390 godina od osnutka Gimnazije, 80 godina Gimnazijskog sportskog društva i 20 godina provedbe programa međunarodne mature International Baccalaureate Diploma Programme (IBDP).
Škola koja je nadživjela stoljeća, carstva i reforme
Svečanost je okupila brojne sadašnje i bivše nastavnike, učenike, roditelje, umirovljene djelatnike, predstavnike obrazovnih i drugih institucija te uzvanike iz Varaždina, Zagreba, Rijeke i Čakovca.
Okupljenima su se obratili saborski zastupnik Goran Kaniški, kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, varaždinski župan Anđelko Stričak, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, te gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj.
Posebno emotivan bio je govor ravnateljice Prve gimnazije Varaždin Janje Banić, koja je podsjetila na snagu institucije koja je preživjela brojne povijesne prekretnice.
„Tko zna kako će naša škola izgledati za 50, 100 ili 200 godina. Tko zna kakve će tehnologije nositi neka buduća vremena. Ali jedno znam sa sigurnošću: Prve gimnazije Varaždin će biti, u nekom nepredvidivom obliku, ali bit će tu. Ona je preživjela stoljeća, nadživjela imperije i reforme, ostala je čvrsta i nepokolebljiva“, istaknula je ravnateljica.
Njezine riječi možda najbolje sažimaju poruku velike obljetnice: škola nije samo zgrada ni obrazovni program, nego zajednica ljudi, znanja, iskustava i vrijednosti koje se prenose s generacije na generaciju.
Od povijesnih udžbenika do virtualne stvarnosti
Da 390. rođendan ne mora biti samo prisjećanje na prošlost, pokazao je program obilježavanja, započet 1. listopada izložbom STEAM gimnazijskih udžbenika iz 19. stoljeća, sačuvanih u zaštićenom fondu školske knjižnice.
Stari udžbenici otvorili su pogled u vrijeme kada su se znanstvena znanja prenosila drukčijim metodama, dok su kasnija događanja pokazala koliko se obrazovanje promijenilo.
Tijekom listopada održana su predavanja i radionice iz matematike, fizike, astronomije, geografije, povijesti i stranih jezika. Učenici i posjetitelji mogli su poslušati predavanje dr. sc. Ćirila Čoha „Matematika u Platona“, dok je predavanje „250. USA – 390. PGV“ povezalo dvije velike ovogodišnje obljetnice.
Zanimljiv pogled u povijest školovanja ponudili su i geografi. Njihovo je istraživanje pokazalo da su početkom 20. stoljeća učenici u Varaždin dolazili iz više od 500 mjesta, od Slavonije i Hvara pa sve do Beča. Taj podatak svjedoči o nekadašnjem obrazovnom dosegu varaždinske gimnazije i njezinoj važnosti daleko izvan granica grada.
Jedno od događanja koje je posebno povezalo prošlost i budućnost nosilo je naziv „Od tradicije do umjetne inteligencije – škola budućnosti“.
Posjetitelji su imali priliku upoznati mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, razgledati stara računala, isprobati VR naočale te upoznati tehnologije 3D ispisa i holograma.
Posebnu pozornost privukle su 3D igre koje su učenici razvili tijekom Erasmus mobilnosti u Ljubljani. Time je velika obljetnica dobila i međunarodnu dimenziju, a učenici su pokazali kako se znanja i iskustva stečena izvan učionice mogu pretvoriti u konkretne kreativne i digitalne proizvode.
Glazba, jezici i škola otvorena građanima
Proslava nije bila rezervirana samo za svečane govore i znanstvena predavanja.
Školski bend Gimnatori priredio je glazbenu večer na kojoj je gostovao Boris Jokić, znanstvenik i stručnjak za obrazovanje, dok je događanje simboličnog naziva „Jezikova juha“ okupilo učenike na višejezičnoj večeri.
Gimnazija je 9. listopada otvorila svoja vrata građanima u sklopu programa „Gimnazija uživo“, pruživši zainteresiranima priliku da izbliza upoznaju školu i njezin svakodnevni život.
U palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin održan je okrugli stol „Prva gimnazija Varaždin – jučer, danas, sutra“, kao i predavanje posvećeno isusovačkom naslijeđu škole.
Školska knjižnica ugostila je i 17. Okrugli stol za školske knjižnice, državni stručni skup, dok je osam desetljeća djelovanja školskog sportskog društva predstavljeno izložbom „80 godina Srednjoškolca“.
Od isusovačkog naslijeđa do umjetne inteligencije: 390 godina pod znanstvenim povećalom
Važan dio obilježavanja velike obljetnice bio je i znanstveni okrugli stol „390 godina postojanja Varaždinske gimnazije“, održan 13. listopada u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin. Skup su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Prva gimnazija Varaždin i Gradski muzej Varaždin.
Kroz sedam izlaganja sudionici su rasvijetlili manje poznate dijelove povijesti škole, njezinu ulogu u razvoju obrazovanja te povezanost s važnim kulturnim i znanstvenim procesima.
Karmen Levanić predstavila je arhivsko gradivo o Gimnaziji sačuvano u Državnom arhivu u Varaždinu, dok je izv. prof. dr. sc. Marija Riman govorila o djelovanju franjevaca u Gimnaziji do 1852. godine. Dr. sc. Barbara Riman osvrnula se na ulogu varaždinske gimnazije u hrvatsko-slovenskim obrazovnim vezama u drugoj polovici 19. stoljeća, a profesor Siniša Horvat približio je djelovanje Josipa Križana i ostalih slovenskih profesora koji su predavali u Varaždinu.
Foto: Facebook stranica Prve gimnazije Varaždin
O isusovačkom naslijeđu Gimnazije govorio je dr. sc. Ivan Koprek, dok je doc. dr. sc. Vladimir Huzjan predstavio reprint zemljopisne karte Stjepana Glavača, tiskan 1937. godine povodom 300. obljetnice osnutka škole.
Mr. sc. Eduard Vargović osvrnuo se na četiri desetljeća uspješne suradnje Zavoda za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu i Prve gimnazije Varaždin, od 1986. do 2026. godine.
Znanstveni skup zaključen je pogledom prema budućnosti. Ravnateljica Janja Banić održala je izlaganje „Između baštine i budućnosti: Prva gimnazija Varaždin u vrijeme umjetne inteligencije“, otvarajući temu koja danas zaokuplja obrazovne ustanove diljem svijeta – kako sačuvati vrijednosti i tradiciju obrazovanja, a istodobno odgovoriti na izazove novih tehnologija.
Tako je škola koja je nastala u 17. stoljeću svoju veliku obljetnicu iskoristila i kao priliku za promišljanje o obrazovanju u 21. stoljeću.
Obljetnica obilježena i prijemom kod predsjednika Republike
Značaj ove obrazovne ustanove prepoznat je i na državnoj razini.
Povodom 390. obljetnice škole i Svjetskog dana učitelja predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je 5. listopada izaslanstvo Prve gimnazije Varaždin.
Uz ravnateljicu Janju Banić, prijemu su prisustvovali profesori Milana Popović Vindiš, Tihana Čus Slatković, Tajana Golub Mendaš, Marko Šafran, Bojan Banić, Renata Čelik i Vesna Novosel Martinić.
Razgovaralo se o programu međunarodne mature, razvoju obrazovnog sustava, prijelazu učenika na visoko obrazovanje, stanju srednjoškolske infrastrukture, upisnoj politici i socijalnoj mobilnosti.
Jedna od tema bio je i utjecaj suvremenih tehnologija na obrazovanje i tržište rada, što dodatno potvrđuje da se rasprave o budućnosti školstva ne mogu odvojiti od digitalnih promjena koje već oblikuju društvo.
Gotovo četiri stoljeća tradicije i pogled prema budućnosti
Povijest Prve gimnazije Varaždin počinje 1636. godine, kada su je osnovali isusovci. Tijekom stoljeća njezine su učionice pohađali brojni istaknuti pojedinci hrvatske kulture i javnog života, među kojima su Ljudevit Gaj, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ksaver Šandor Gjalski i slikar Miljenko Stančić.
Danas škola nastavlja obrazovnu tradiciju kroz opći, jezični i prirodoslovno-matematički gimnazijski program, nastavu na stranom jeziku te međunarodni program International Baccalaureate Diploma Programme.
Članica je UNESCO-ove mreže škola, a uključena je i u međunarodne mreže European Talent Point i European Talent Support Network, koje promiču razvoj potencijala i talenata mladih.
No možda je najvažnija poruka ove velike obljetnice upravo ona koju su učenici i nastavnici pokazali tijekom protekla tri tjedna: tradicija ne znači ostati u prošlosti, nego iz nje crpiti znanje, iskustvo i vrijednosti za stvaranje budućnosti.
Prva gimnazija Varaždin tako je svojih 390 godina proslavila ne samo pogledom unatrag nego i predstavljanjem onoga što obrazovanje može i treba biti u desetljećima koja dolaze.
U NASTAVKU ČITAJTE: