Nastavnici su upozoravali na previsok prag: Od 1000 planiranih stipendija odobreno ih je 415
piše: Silvia Vladić Vrban, 21. 7. 2026.
Kada je Ministarstvo gospodarstva početkom godine najavilo projekt stipendiranja učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima, za program je osiguralo sredstva za 1000 stipendija u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna eura. Međutim, prema informacijama koje je objavio portal eVaraždin, odobreno je ukupno 415 stipendija, ukupne vrijednosti 996.000 eura. Prema tim podacima, dodijeljeno je svega 41,5 posto planiranih sredstava i stipendija. Upravo na mogućnost ovakvog ishoda još su u ožujku upozoravali nastavnici strukovnih škola. Smatrali su da će povećanje minimalnog prosjeka ocjena s 4,0 na 4,5 značajno suziti krug učenika koji mogu ostvariti pravo na stipendiju.
Foto: eVaraždin
26 učenika Varaždinske županije primilo stipendije
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u Varaždinu je jučer uručio ugovore o stipendiranju za 26 učenika s područja Varaždinske županije koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja. Svaki stipendist ostvario je pravo na stipendiju u iznosu od 2.400 eura, a Ministarstvo ističe kako je cilj programa jačanje strukovnog obrazovanja i osiguravanje kvalificirane radne snage za hrvatsko gospodarstvo, piše eVaraždin.
Prema podacima objavljenima uz dodjelu stipendija, ove je godine odobreno 415 stipendija, dok je za Varaždinsku županiju odobreno njih 26.
“Ovo je program stipendiranja koji smo prošle godine ponovno uveli nakon dugog niza godina. Ne mislimo na tome stati, nego ćemo, uz podršku premijera kojem smo predstavili ovaj program i koji je najavio osiguravanje dodatnih sredstava, potaknuti još veći broj mladih da se odluče za obrtnička zanimanja, i to uz izdašnije stipendije te veći broj stipendista”– kazao je tom prigodom ministar Ante Šušnjar.
Praksa.info na problem kriterija upozorila još u ožujku
Praksa.info je 9. ožujka, potaknuta Otvorenim pismom profesora Gorana Kneževića iz Srednje škole Isidora Kršnjavog Našice, otvorila raspravu o kriterijima za dodjelu stipendija učenicima u deficitarnim obrtničkim zanimanjima. U članku smo prenijeli upozorenja nastavnika iz strukovnih škola da bi povećanje minimalnog prosjeka ocjena s 4,0 na čak 4,5 moglo imati suprotan učinak od onoga koji Vlada želi postići – umjesto poticanja većeg broja mladih na upis u deficitarna zanimanja, stipendije bi zbog visokog praga mogle postati nedostižne upravo dijelu učenika kojima su najpotrebnije.
Otvoreno pismo prof. Kneževića
Otvoreno pismo prof. Kneževića bilo je upućeno Ministarstvu gospodarstva, Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Hrvatskoj obrtničkoj komori te Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Profesor Knežević upozorio je da se postavljanjem praga od 4,5 stipendije usmjeravaju prema vrlo malom broju učenika te da se time, prema njegovu mišljenju, promašuje osnovni cilj projekta – poticanje upisa u deficitarna obrtnička zanimanja.
Produžen rok, ali kriteriji nisu promijenjeni
Početkom travnja Ministarstvo gospodarstva produljilo je rok za prijavu stipendija, no uvjeti natječaja ostali su nepromijenjeni.
I tada je Praksa.info ponovno podsjetila na upozorenja nastavnika iz strukovnih škola koji svakodnevno rade s učenicima trogodišnjih programa i upozoravaju kako mnogi učenici pokazuju izvrsne praktične vještine, odgovornost i talent za odabrano zanimanje, ali zbog nešto slabijih ocjena iz općeobrazovnih predmeta ne mogu dosegnuti traženi prosjek od 4,5.
Brojke ponovno otvaraju pitanje učinkovitosti kriterija
Program stipendiranja svakako predstavlja pozitivan iskorak i važan je poticaj učenicima koji se odlučuju za obrtnička zanimanja. Međutim, brojke ponovno otvaraju pitanje učinkovitosti postojećih kriterija.
Prošle godine za projekt je bilo osigurano 2,4 milijuna eura, odnosno sredstva za 1000 stipendija. Unatoč tome, dodijeljena je 711 stipendija, iako je tada minimalni prosjek za prijavu iznosio 4,0.
Ove godine kriterij je dodatno povećan na 4,5, a prema dosad objavljenim podacima odobreno je 415 stipendija.
Upravo zbog toga ponovno se nameće pitanje koje su još u ožujku postavili nastavnici i mentori iz strukovnih škola:
Ako je cilj programa povećati broj učenika koji će se obrazovati za deficitarna obrtnička zanimanja, ostvaruju li ovako postavljeni kriteriji taj cilj?
Trogodišnje strukovne škole imaju drukčiji profil učenika
Nastavnici koji rade u trogodišnjim strukovnim programima već godinama upozoravaju kako učenici tih škola nisu ista populacija kao učenici četverogodišnjih programa ili gimnazija.
Mnogi od njih dolaze iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa te upravo kroz strukovno obrazovanje žele što prije steći zanimanje i uključiti se na tržište rada. Među njima su budući zidari, keramičari, tesari, fasaderi, automehatroničari, elektroinstalateri, kuhari i brojni drugi majstori čije su vještine hrvatskom gospodarstvu prijeko potrebne.
Istodobno, upravo na praktičnoj nastavi mnogi od njih postižu izvrsne rezultate i pokazuju izniman talent za svoj budući posao, iako možda nemaju prosjek ocjena 4,5.
Brojke objavljene nakon ovogodišnje dodjele stipendija otvaraju pitanje koje zaslužuje stručan odgovor. Je li prije određivanja minimalnog prosjeka od 4,5 provedena analiza profila učenika koji upisuju trogodišnje strukovne programe? Koliko njih uopće pri upisu ostvaruje takav uspjeh? Odgovaraju li postavljeni kriteriji stvarnosti strukovnog obrazovanja ili očekivanjima koja su bliža četverogodišnjim programima i gimnazijama?
Zbog toga dio nastavnika smatra da bi stipendije za deficitarna zanimanja prije svega trebale biti poticaj za ostanak u obrazovanju i ulazak u zanimanja koja nedostaju tržištu rada.
Vrijeme je za stručni dijalog
Projekt Vlade i Ministarstva gospodarstva stipendiranja učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima iznimno je važan i potreban, no bilo bi dobro kad bi se poslušao glas onih koji svakodnevno rade s tom djecom i potaknuti stručni dijalog o kriterijima dodjele stipendija. Cilj bi trebao biti da potpora dođe do što većeg broja učenika koji su odabrali zanimanja bez kojih nema graditeljstva, proizvodnje, obrtništva ni razvoja hrvatskog gospodarstva.
Jer ako se Hrvatska već suočava s kroničnim nedostatkom kvalificiranih majstora, legitimno je postaviti pitanje može li se taj problem riješiti kriterijima koji značajan dio budućih obrtnika ostavljaju izvan sustava potpora?
Praksa.info uputila je Ministarstvu gospodarstva upit o rezultatima ovogodišnjeg programa stipendiranja te smo zatražiti podatke o ukupnom broju dodijeljenih stipendija, raspodjeli po županijama i razredima te analizi na temelju koje je određen minimalni prosjek od 4,5. Odgovore Ministarstva objavit ćemo čim ih zaprimimo.
U NASTAVKU ČITAJTE: