Projekt stipendiranja učenika u obrtničkim zanimanjima, koji je objavilo Ministarstvo gospodarstva, ponovno je otvorio pitanje kako najbolje potaknuti mlade da se odluče za strukovna zanimanja. Iako je cilj projekta podrška deficitarnim zanimanjima, dio nastavnika iz strukovnih škola upozorava da bi pojedini kriteriji mogli imati suprotan učinak.
Prema objavljenim uvjetima, učenici koji žele dobiti stipendiju moraju imati prosjek ocjena najmanje 4,50 iz prethodnog razreda ili završnog razreda osnovne škole. Upravo taj uvjet izazvao je reakcije dijela nastavnika koji rade u trogodišnjim strukovnim programima.
„Ovaj kriterij promašuje cilj projekta“
Razgovarali smo s nastavnicima u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi, Zagreb koji svakodnevno rade s učenicima koji su odabrali strukovna zanimanja i vrlo dobro poznaju njihov profil, ali i izazove s kojima se susreću. Strukovni učitelji mahom ističu kako među učenicima ima onih koji na praktičnoj nastavi pokazuju iznimnu preciznost, odgovornost i talent za zanat, iako im pojedini općeobrazovni predmeti ne idu jednako dobro.
Prošlogodišnjim stipendiranjem u proračunu je bilo predviđeno oko 1000 stipendija, na kraju ih je dodijeljeno 711, a najniži prosjek koji se tražio bio je 4.0, što znači da gotovo trećina sredstava nije iskorištena. Zbog toga još više zbunjuje potez Ministarstva gospodarstva s ovogodišnjim dizanjem prosjeka na 4,5!
Nastavnici na terenu s pravom se pitaju nije li riječ o svojevrsnom marketinškom triku Vlade– sredstva su planirana i javno najavljena, ali se već unaprijed zna da dio njih neće biti dodijeljen.
U trogodišnjim strukovnim programima upravo su stručne i praktične kompetencije temelj obrazovanja. U praksi se nerijetko susrećemo s učenicima koji možda nemaju odličan opći uspjeh, ali su na radionici, gradilištu ili stručnoj praksi među najboljima u generaciji. Nadalje, dio učenika u drugom i trećem razredu, kada se više posvete struci i kada se stabilizira školski uspjeh, uspije podići prosjek ocjena.
Međutim, za mnoge učenike prvih razreda, koji u strukovne škole dolaze s nešto slabijim uspjehom iz osnovne škole, postavljanje praga od prosječnog uspjeha 4,5 predstavlja vrlo teško dostižan kriterij, pa im stipendija praktički postaje nedostižna.
Profesor Goran Knežević iz Srednje škole Isidora Kršnjavog Našice otišao je korak dalje i uputio je nadležnima državnim institucijama Otvoreno pismo u kojem upozorava da bi postavljanje visokog praga moglo značajno smanjiti broj učenika koji mogu ostvariti pravo na stipendiju.
Pismo je nazvao Analiza apsurda projekta stipendiranja učenika u obrtničkim zanimanjima u RH (2025./2026.), a naslovljeno je na: Ministarstvo gospodarstva, Vladu RH, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatsku obrtničku komoru i Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
“Moglo bi se reći da 2,4 milijuna eura nije malo, ali to je samo 1000 stipendija na razini države. Pogledamo li koliko se sredstava dodjeljuje kojekakvim udrugama čije je javno djelovanje i društvena korisnost u najmanju ruku upitna, teško se ne zapitati zašto se za strateški najvažnije područje odvajaju ovako malo sredstava,” stoji u pismu.
“Postavljanjem praga od 4,5 Ministarstvo targetira populaciju koja čini vrlo malen postotak učenika, a istovremeno promašuje bit ciljeva samoga projekta“, navodi Knežević.
On podsjeća da je u prethodnim godinama minimalni prag bio prosjek 4,0, te smatra da je povećanje kriterija značajno.
Stipendija kao poticaj ili nagrada za izvrsnost?
Prema riječima nastavnika koji rade u strukovnim školama, velik broj učenika koji upisuju obrtnička zanimanja dolazi iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa te često biraju trogodišnje programe kako bi se što prije uključili na tržište rada.
Kao škola koja svakodnevno radi s učenicima, svjesni smo i njihovih životnih okolnosti. Među njima ima učenika slabijeg socioekonomskog statusa, ali i učenika s određenim teškoćama u učenju, koji uz dodatni trud uspijevaju razviti vrlo kvalitetne praktične vještine.
Upravo takvim učenicima poticaji poput stipendija mogu biti snažna motivacija da ustraju u obrazovanju i razvijaju svoje zanimanje, kažu u OIGŠ. U takvom kontekstu stipendija ima važnu ulogu.
„Za mnoge učenike stipendija je socijalni korektiv, a ne nagrada za izvrsnost“, ističe Knežević u svom pismu. Dodaje kako učenici u strukovnim programima često pokazuju iznimne praktične i stručne vještine, iako možda ne postižu jednako visoke ocjene u općeobrazovnim predmetima.
POPIS ZANIMANJA KOJE STIPENDIRA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Zbunjenost među nastavnicima i mentorima na terenu
Odluka o podizanju minimalnog prosjeka za dobivanje stipendije s 4,0 na čak 4,5 izazvala je veliko čuđenje među nastavnicima strukovnih škola i mentorima u obrtničkim radionicama.
Posebno zato što ni prošle godine planirani broj stipendija nije bio dodijeljen. Iako je programom bilo predviđeno oko 1000 stipendija, na kraju ih je dodijeljeno 711, što znači da gotovo trećina sredstava nije iskorištena.
Upravo zbog toga mnogi profesori na terenu postavljaju logično pitanje: ako već prošle godine nije bilo dovoljno prijava koje zadovoljavaju uvjete, kakav će tek učinak imati dodatno podizanje kriterija?
Dio nastavnika otvoreno se pita je li cilj doista potaknuti učenike da se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja ili Vlada svjesno želi da dio planiranih sredstava ponovno ostane neiskorišten i da se vrati u državni proračun.
U školama u kojima se obrazuju budući majstori smatraju da bi stipendije trebale biti usmjerene prije svega na poticanje upisa i završavanja strukovnih zanimanja koja nedostaju na tržištu rada, a ne isključivo na najviše školske prosjeke.
Manjak majstora već je ozbiljan problem
Hrvatsko gospodarstvo već godinama upozorava na nedostatak kvalificiranih radnika u obrtničkim zanimanjima. Posebno se to odnosi na građevinske i instalaterske struke poput zidara, tesara, vodoinstalatera ili fasadera. Upravo zbog toga država provodi projekt stipendiranja učenika u tim zanimanjima. Za školsku godinu 2025./2026. osigurano je ukupno 2,4 milijuna eura, a stipendija po učeniku iznosi 2.400 eura. Sredstva se dodjeljuju učenicima trogodišnjih strukovnih programa za zanimanja koja su označena kao deficitarna.
Poziv na dijalog o kriterijima
U otvorenom pismu profesor Knežević ne osporava samu ideju projekta, već naglašava da su stipendije važan poticaj za učenike koji se odlučuju za obrtnička zanimanja. Ističe kako bi rješenje moglo biti u širem sustavu kriterija i većem iznosu sredstava, ali i u većem uključivanju nastavnika i stručnjaka iz strukovnih škola u oblikovanje budućih natječaja.
„Mi s terena znamo da postoje mnogi učenici koji možda nisu odlikaši po svim predmetima, ali su izvrsni u praktičnom radu i stručnim predmetima“, navodi.
Smatramo da je projekt stipendiranja učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima iznimno važan i potreban.
Upravo zato vjerujemo da je vrijedno otvoriti stručni dijalog o kriterijima, kako bi stipendije doista došle do što većeg broja učenika koji su odabrali zanimanja bez kojih gospodarstvo ne može funkcionirati, slažu se s profesorom Kneževićem nastavnici iz OIGŠ-a.
Rasprava koja se otvorila nakon objave natječaja pokazuje koliko je pitanje strukovnog obrazovanja važno za budućnost tržišta rada, ali i koliko je važno pronaći ravnotežu između poticanja izvrsnosti i podrške učenicima koji biraju zanimanja bez kojih gospodarstvo ne može funkcionirati.
Prijave su počele
Prijave za stipendije podnose se isključivo elektroničkim putem, a rok za prijavu je od 9. do 30. ožujka 2026. godine. Učenici se prijavljuju putem sustava Online prijave Ministarstva gospodarstva, uz obaveznu dokumentaciju i eventualne dokaze za ostvarivanje dodatnih bodova. Javni poziv možete pronaći OVDJE
Otvoreno pismo profesora Gorana Kneževića naslovljeno na Ministarstvo gospodarstva, Vlada RH, Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
Hrvatska obrtnička komora, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih možete pročitati u nastavku.
