AI koji budi uspomene: Filip Filković o nostalgiji, ljetima bez ekrana i zašto priča uvijek mora biti važnija od tehnologije
Piše. Praksa.info, 28. 6. 2026.
“Danas nam ljeto znači klime na 18 stupnjeva, hoteli i tableti. Ali nekad…” Tako započinje jedan od najnovijih AI videa Filipa Filkovića, poznatijeg kao Philatz, koji je posljednjih mjeseci osvojio društvene mreže serijom “Spomenar”. Nakon viralnog videa o školskim praznicima, uslijedili su prizori ljetovanja koji su kod tisuća ljudi probudili gotovo zaboravljene mirise, zvukove i osjećaje djetinjstva.
Kadrovi iz serijala “Spomenar” vraćaju gledatelje u bezbrižna ljeta djetinjstva. Izvor: screenshot videa / Filip Filković (Philatz)
Ljeto je počinjalo u Jugoplastika sandalama
Jugoplastika sandale, škrinja sa sladoledima ispred lokalnog dućana, lubenica koja se hladi u lavoru, jogurt kao lijek za opekline od sunca i prve ljetne simpatije – nekoliko minuta dovoljno je da se gledatelj vrati desetljećima unatrag.
Filip Filković (Philatz), filmski redatelj i multimedijski umjetnik koji posljednjih godina istražuje kreativne mogućnosti umjetne inteligencije. Foto: Vimeo / Filip Filković
Iako su nastali uz pomoć umjetne inteligencije, Philatzovi videi prije svega pričaju ljudske priče. Upravo zato razgovarali smo s hrvatskim filmskim redateljem, scenaristom i multimedijskim umjetnikom koji posljednjih godina istražuje mogućnosti umjetne inteligencije u filmskoj umjetnosti te kroz predavanja i radionice educira o njezinoj kreativnoj i odgovornoj primjeni.
SPOMENAR: Tri mjeseca slobode – #nostalgia#80s#memories#retro#childhood — Please do not download and repost this content without written permission. Shares to stories are appreciated! —
Na pitanje gdje pronalazi inspiraciju za “Spomenare”, kaže da sve počinje sitnicama koje mnogi smatraju nevažnima.
“Inspiracija najčešće dolazi iz naoko nevažnih trenutaka kojih se svi sjećamo, a rijetko ih netko zabilježi – zvuk koji je značio da je ljeto stiglo, miris, predmet, scena s ulice, zaista ima puno tih trigera. Tražim teme koje su moje i meni srodne, ali isto tako i teme koje negdje u daljini pripadaju cijelim generacijama, jer tek tada nostalgija postane zajednička, a ne privatna.
Mene isto oduševi kada neki moj vizual u ljudima izazove onaj trenutak prepoznavanja ‘i ja sam to proživio’. No, inspiracija je sada već kontinuirana jer sam zaronio duboko u prošlost pa mi se teme otvaraju gotovo same od sebe ili kroz razgovor.”
Ljeto kakvog se sjećaju brojne generacije – inspiracija za najnovije AI videe.Izvor: screenshot videa / Filip Filković (Philatz)
Školski praznici kao poziv na razmišljanje
Video o školskim praznicima mnogi su doživjeli kao podsjetnik na djetinjstvo bez mobitela, pretrpanih rasporeda i stalnog nadzora. Filković kaže da nikoga nije želio prozivati, nego potaknuti razmišljanje.
“Da, iako mi nije bila namjera nikoga prozivati. Htio sam dočarati djetinjstvo koje se odvijalo vani, bez rasporeda i bez ekrana, period kada je dosada bila prostor za maštu. Mnogi roditelji danas upravo su takvo djetinjstvo imali, pa se nadam da ih video potakne da se na trenutak zapitaju koliko su slobode i bezbrižnosti ostavili svojoj djeci. Ne kao prijekor, nego kao blag poziv na razmišljanje.
Živimo u drugačijim vremenima i još ne znamo kakve će posljedice tog vremena biti za nekoliko desetljeća. Ali to je ujedno i prirodan razvoj generacija: svaka dobije nešto novo, drugačije i svoje. Nije nužno vraćati se na staro. Možda poanta nije u tome da djecu vraćamo u svijet bez ekrana, nego da pazimo što im oduzimamo dok im nudimo nešto novo. Svaka generacija dobije svoje alate, svoje strahove i svoj oblik slobode.
Problem nastaje tek kada napredak zamijenimo punim rasporedom, nadzorom i stalnom stimulacijom. Djetinjstvo se ne mora ponoviti da bi bilo vrijedno. Ali mora ostati dovoljno praznog prostora da dijete u njemu može postati svoje.”
Prve ljetne simpatije, kazetofoni i dani provedeni na otvorenom dio su priča koje okupljaju tisuće gledatelja. Izvor: screenshot videa / Filip Filković (Philatz)
Ljeto koje je mirisalo na slobodu
U novoj seriji videa posebnu pozornost posvetio je upravo ljetu, a razlog je vrlo osoban.
“Posebno su mi važne uspomene na djetinjstvo s roditeljima, kojih danas više nema. Nije to bilo idealizirano vrijeme, bilo je i uspona i padova, teških situacija i lijepih trenutaka, ali upravo u toj nesavršenosti ostalo je nešto stvarno. Kroz njihove male manire, rečenice, navike i svakodnevne situacije gradim Spomenar tako da se osjeti taktilnost života: kako je nešto izgledalo, zvučalo, mirisalo, kako se sjedilo za stolom, čekalo ljeto ili provodilo vrijeme bez velikog plana.
Trenutno posebno uživam raditi ljetne Spomenare, jer je ljeto u mom djetinjstvu značilo potpunu slobodu. Kroz te videe želim da ljudi na trenutak ponovno osjete taj osjećaj, ne samo da se sjete kako je izgledalo, nego kako je bilo biti tamo.”
Philatz kroz serijal “Spomenar” spaja umjetnu inteligenciju, filmski jezik i kolektivna sjećanja. Izvor: screenshot videa / Filip Filković (Philatz)
AI može pomoći, ali ne može zamijeniti autora
Filip Filković jedan je od hrvatskih autora koji najviše eksperimentiraju s umjetnom inteligencijom u filmskoj produkciji. Smatra da je riječ o alatu koji može otvoriti vrata brojnim mladim autorima, ali samo ako ne zamijeni ono najvažnije – ideju.
“Mislim da su oba ishoda moguća, ovisno o tome kako se alat koristi. AI ruši dio prepreka koje su prije bile presudne: za digitalni video koji bi objavili na društvenim mrežama više vam ne trebaju ogroman budžet, velika ekipa ni skupa oprema da biste pokušali oživjeti ideju. Danas jedna osoba može napraviti nešto što je nekad zahtijevalo cijeli produkcijski tim. To je golema prilika, posebno za mlade autore. Ali alat sam po sebi ne stvara kreativnost. On može ubrzati izvedbu, otvoriti nove mogućnosti i pomoći da nešto zamislimo preciznije, ali ne može umjesto autora odlučiti što želi reći, zašto to govori i zašto bi to nekoga trebalo zanimati.”
Izvor: screenshot videa / Filip Filković (Philatz)
“Opasnost nije u AI-ju, nego u trenutku kada se koristi umjesto razmišljanja, a ne kao njegov produžetak. Ako mladi prvo razviju vlastitu ideju, osjećaj, ukus i pogled na svijet, AI im može biti snažan saveznik. Ako alat preuzme i samu ideju, onda sadržaj vrlo brzo počne izgledati jednako. Danas su alati dostupni svima, pa će prosječnog sadržaja biti još više. Zato će možda važnije nego ikad biti ono što se ne može automatski generirati: osobno iskustvo, autorska odluka, sposobnost opažanja i odgovornost za ono što puštaš u svijet. Tehnologija treba služiti priči, a ne obrnuto.”
Poruka učenicima: krenite od priče, a ne od alata
Budući da Praksa.info prate brojni učenici koji se bave fotografijom, videom i medijima, pitali smo ga što bi savjetovao mladima koji žele koristiti umjetnu inteligenciju u svom stvaralaštvu.
“Krenite od priče, a ne od alata. Prije nego što napišete ijedan ‘prompt’, zapitajte se: što želim reći, koju emociju želim izazvati? Klikovi su kratkog daha – danas ih ima, sutra ne. Ono što ostaje je vaš pogled na svijet i vaš ukus, a to AI ne može stvoriti umjesto vas. Zato učite i temelje: kompoziciju, kadar, ritam, pripovijedanje – jer onaj tko zna pravila, AI koristi mnogo pametnije od onoga tko se samo oslanja na slučajnost. I budite strpljivi: napravite nešto što je vaše, makar bilo nesavršeno, radije nego deset stvari koje izgledaju kao tuđe. Autentičnost se uvijek prepozna.”
SPOMENAR: Pašteta, paradajz i pijesak u sendviču – #nostalgia#80s#memories#retro#childhood — Please do not download and repost this content without written permission. Shares to stories are appreciated! —
