Ravnatelji upozoravaju: “Ne možemo sami procjenjivati sigurnosne rizike”
piše: Praksa.info, 27.4.2026.
Nakon novog vala dojava o bombama i evakuacija škola diljem Hrvatske, ravnatelji zagrebačkih škola zatražili su hitne i jasne upute države o postupanju u kriznim situacijama.
Dok policija i dalje provodi provjere u školama i drugim institucijama, iz obrazovnog sustava stiže upozorenje – škole nemaju jedinstvene smjernice za ovakve situacije, a odgovornost se u praksi prebacuje na ravnatelje.
Sustav bez jedinstvenih pravila
U Zamolbi upućenoj Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih i Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade ravnatelji zagrebačkih osnovnih i srednjih škola ističu kako postojeći sigurnosni protokoli u školama nisu ujednačeni, niti prilagođeni situacijama učestalih dojava o bombama.
Iako škole imaju evakuacijske planove i interne procedure, u praksi se pokazuje da oni ne pokrivaju ovakve krizne scenarije kažu u Zamolbi Branka Štefok Bojadžija, predsjednica zagrebačkog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i Zlatko Stić, predsjednik zagrebačkog ogranka Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Ravnatelj Anto Vidović: Ne možemo sami procjenjivati sigurnost škola
Ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb Anto Vidović upozorava kako je pritisak na škole sve veći, dok jasnih smjernica i dalje nema:
„Ako u jednom danu imate dojave za 50, 60 ili čak 70 škola, jasno je da sustav ne može reagirati jednako brzo svugdje. A od nas ravnatelja se očekuje da, uz svu organizaciju – evakuaciju, zbrinjavanje učenika i komunikaciju s roditeljima – još i procjenjujemo je li škola sigurna ili nije.
To nije u našoj nadležnosti niti imamo stručnost za takve procjene. Ne može se sigurnost svesti na to da netko ‘prođe prostor i kaže da je sve u redu’. Za to postoje nadležne službe.
Poseban je problem organizacija nastave u srednjim školama koje rade u dvije smjene. Ako se ujutro dogodi evakuacija, tko donosi odluku hoće li učenici uopće dolaziti na popodnevnu nastavu?
U međuvremenu, roditelji dolaze po djecu, nastava se prekida, a mi pokušavamo održati sustav funkcionalnim. Ovakve situacije pokazuju koliko su nam potrebni jasni i jedinstveni protokoli postupanja.“
Traže konkretne i obvezujuće smjernice
U Zamolbi koja je upućena na adrese nadležnih nadalje stoji: “Nažalost, u praksi se pokazuje kako su ravnatelji prepušteni donošenju ključnih sigurnosnih odluka bez jednoznačnih i operativnih smjernica nadležnih. Dodatno zabrinjava činjenica da se od ravnatelja očekuje da samostalno procjenjuju sigurnosne rizike, pa čak i sudjeluju u pregledima školskih prostora, što nije u skladu s njihovim ovlastima niti stručnim kompetencijama.
S obzirom na sve navedeno, molimo Vas da Ministarstvo izradi i dostavi školama jasne, jednoznačne i obvezujuće upute o postupanju u ovakvim izvanrednim situacijama. Takve upute trebale bi precizno definirati: protokol postupanja nakon zaprimanja dojave, nadležnosti i odgovornosti svih uključenih službi, ulogu ravnatelja i djelatnika škole, kriterije za obustavu ili nastavak nastave, način komunikacije s roditeljima i javnošću.
Uvjereni smo da bi jedinstvene smjernice značajno pridonijele sigurnosti učenika i djelatnika te rasteretile ravnatelje odgovornosti koje prelaze njihove profesionalne ovlasti.
Molimo Vas za žurno postupanje po ovom pitanju, imajući u vidu ozbiljnost situacije i potrebu za pravovremenim i usklađenim djelovanjem svih nadležnih institucija”, stoji u Zamolbi koju potpisuju Branka Štefok Bojadžija, predsjednica zagrebačkog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i Zlatko Stić, predsjednik zagrebačkog ogranka Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Problem više nije pojedinačan incident
Podsjetimo, prema informacijama policije, prijetnje su jutros stigle na adrese brojnih škola diljem Hrvatske, ali i drugih institucija, uključujući KBC Zagreb te Arena Centar.
Prošlog tjedna u Hrvatskoj je zabilježeno više od 500 lažnih dojava, a prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista “istragom koju provodi policija i Sigurnosno-obavještajna agencija utvrđeno je da se server s kojih poruke dolaze nalazi u jednoj baltičkoj državi, no i dalje se pokušava doći do IP adrese, što je iznimno teška operacija.”
U NASTAVKU ČITAJTE: