U hrvatskim školama posljednjih desetak godina teško je govoriti o STEM-u, a ne spomenuti Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM). Ova neprofitna udruga razvila je jedan od najvećih izvannastavnih obrazovnih programa u Europi – Croatian Makers – kroz koji je samo u Hrvatskoj prošlo više od 350.000 djece.
No, brojke su samo dio priče.
Od robota do umjetne inteligencije
IRIM je izgradio snažan sustav podrške školama: donirao je opremu, razvio obrazovne sadržaje i platforme te educirao više od 4.500 nastavnika i mentora. Upravo ta kombinacija – oprema, edukacija i kontinuirana podrška – čini ga jednim od najvažnijih aktera u razvoju digitalne i znanstvene pismenosti u školama.
Novi korak: od STEM-a prema umjetnoj inteligenciji
Nakon robotike i programiranja, IRIM je odlučio napraviti novi iskorak i školama ponuditi projekt usmjeren na umjetnu inteligenciju kao alat stvaranja. Projekt Vibe Coding liga Hrvatske 2025./2026. već je na samom početku pokazao koliki interes postoji među školama.
Projekt je u početku bio planiran za pedesetak škola, za što su bila osigurana sredstva, no interes je nadmašio očekivanja – prijavilo se čak 160 škola iz cijele Hrvatske.
Umjesto da dio prijavljenih ostane izvan projekta, organizatori su odlučili napraviti iskorak te su, uz dodatnu podršku pokrovitelja Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Rotary kluba Zagreb i tvrtke Telemach, osigurali uvjete za uključivanje svih zainteresiranih škola.
Osnovna ideja projekta je da učenici osnovnih škola izrađuju funkcionalne aplikacije uz pomoć alata umjetne inteligencije. Naglasak pritom nije na klasičnom programiranju, već na razumijevanju tehnologije i njezinoj primjeni u rješavanju konkretnih problema.
Učenici će kroz rad učiti koje su tehnologije danas relevantne, kako funkcioniraju te kako ih smisleno koristiti za razvoj vlastitih rješenja. Paralelno će se razvijati i kompetencije nastavnika i učenika za rad s umjetnom inteligencijom, dok je natjecateljski dio projekta u drugom planu, istaknuo je Paolo Zenzerović, voditelj inovativnih STEM projekata u IRIM-u, inženjer i autor obrazovnih materijala, tijekom prvog online sastanka s nastavnicima.
Kako je naglašeno, cilj je učenike naučiti koristiti umjetnu inteligenciju za stvaranje vlastitih rješenja – od ideje do konkretne aplikacije – čak i bez prethodnog znanja programiranja. U fokusu nije samo nova tehnologija, već i nova paradigma učenja.
Što su nastavnici zapravo dobili?
Prvi susret bio je zamišljen kao uvod u projekt, ali i kao postavljanje zajedničke polazne točke.
Nastavnici su dobili pregled što je umjetna inteligencija danas i kako se koristi u praksi, kako AI može olakšati njihov svakodnevni rad – od pripreme nastave do administracije – te na koji način učenici mogu koristiti AI alate za razvoj vlastitih ideja i kako ih voditi kroz proces izrade aplikacija.
Naglasak je bio na praktičnosti: pokazati da umjetna inteligencija nije apstraktna tehnologija, nego alat koji je već sada dostupan i primjenjiv u učionici.
Od nastavnika se ne očekuje da budu stručnjaci za umjetnu inteligenciju, već da zajedno s učenicima istražuju, testiraju i razvijaju rješenja. Upravo takav pristup – u kojem su učenici aktivni stvaratelji, a nastavnici mentori – pokazao se kao jedan od najuspješnijih modela u dosadašnjim IRIM-ovim projektima.
Za mentore su predviđene četiri online edukacije, pri čemu je prva uvodna, a ostale su usmjerene na praktičan rad s alatima umjetne inteligencije i njihovu primjenu u učionici.
Već nakon prvih radionica nastavnici mogu započeti rad s učenicima, a u nekim školama već je započeo proces odabira učenika koji će sudjelovati u projektu.
Kako projekt vide nastavnici iz škola
U projekt je uključena i Osnovna škola Sveta Klara iz Zagreba, koja broji gotovo 800 učenika. Učiteljica informatike Glorija Margit i njezin kolega Antonio Štefančić, dvoje od 300 nastavnika uključenih u ovaj projekt, ističu kako je ovakva inicijativa izuzetno važna za škole, a posebno za one s velikim brojem učenika.
„Sudjelovanje naših učenika u ovakvom natjecanju, u kojem razvijaju aplikacije uz pomoć AI alata, potiče kreativnost, logičko razmišljanje i digitalnu pismenost. Ovakva natjecanja omogućuju učenicima da svoje ideje pretvore u stvarne projekte, jačaju samopouzdanje i razvijaju timski rad – vještine koje će im u budućnosti biti možda i važnije od samog pisanja programskog koda“, kaže Štefančić.
Margit ističe i širi značaj projekta za obrazovni sustav:
„S obzirom na to da nema mnogo dostupnih i kvalitetnih edukacija o umjetnoj inteligenciji, ovaj projekt predstavlja važan iskorak u odgojno-obrazovnom sustavu. Prepoznati smo kao škola koja potiče kvalitetnu i inovativnu nastavu informatike te kontinuirano sudjelujemo u projektima i edukacijama.“
Dodaje kako će se stečena znanja širiti i unutar škole: „Osim rada s učenicima, planiramo organizirati i radionice za ostale zainteresirane učitelje kako bismo znanja proširili na cijeli kolektiv.“
Posebno naglašava važnost projekta za učenike:
„Za naše učenike ovo je velika prilika, ali i za svu djecu uključenu u projekt. Ono što naučimo kroz Vibe coding ligu prenosit ćemo i u redovnu nastavu kako bi svi učenici imali priliku upoznati se s mogućnostima umjetne inteligencije.“
Na osobnoj razini, dodaje, motivira je želja za učenjem i napretkom:
„Motivira me želja za učenjem novih alata, ali još više želja da učenicima omogućim pristup takvom znanju. Važno mi je da od najranije dobi razvijaju kritičko razmišljanje i sposobnost prosuđivanja.“
Margit već ima iskustva s IRIM-ovim projektima, kroz koje je s učenicima radila na programiranju i korištenju micro:bit uređaja, zbog čega je, kaže, prijava na novi projekt bila prirodan nastavak dosadašnjeg rada.
Kontinuirana podrška – ključ uspjeha
Jedna od najvećih prednosti IRIM-ovih projekata je sustavna podrška školama, a tako je i u ovom slučaju.
Tijekom provedbe projekta IRIM će osigurati licence za AI alate koje koriste učenici i nastavnici, kao i razrađene nastavne materijale i kurikulum. Uz to, nastavnici nisu prepušteni sami sebi – projekt je osmišljen tako da ih vodi korak po korak, od prve ideje do završne aplikacije.
U odboru za finalni odabit su velikani hrvatske industrije Damir Sabol i Silvio Kutić te Adrian Ježina, Nikola Vrdoljak (404), Berislav Horvat (EY), Davor Bruketa i prvi čovjek IRIM-a Nenad Bakić.
Projekt će kulminirati krajem svibnja 2026. objavom rezultata i dodjelom nagrada, pri čemu će najbolji učenički timovi osvojiti novčane nagrade u iznosu od 2.000, 1.000 i 500 eura.