Nakon fotografa i pedikera, u modularnoj nestali i pismoslikari

Piše: Silvia Vladić Vrban, Foto: Nina Bajrić Blažeković i učenici, 15.6.2026.

Edukacija na kojoj je jednom maturantu ponuđen posao bila je povod da otvorimo temu budućnosti pismoslikarske struke. Naime, učenici drugih razreda koji su sudjelovali na radionici sljedeće će školske godine postati posljednja generacija pismoslikara. Paradoksalno, upravo u trenutku kada poslodavci traže ovakve stručnjake, zanimanje pod kojim se desetljećima školovalo kadrove za reklamnu i grafičku industriju nestaje iz obrazovnog sustava uvođenjem modularne nastave.

Učenici pismoslikarskog smjera tijekom praktične radionice aplikacije folija na vozilo.

Sedam drugaša i jedan maturant na edukaciji

Kada je osam učenika smjera pismoslikar iz Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb početkom lipnja stiglo na stručnu edukaciju Car Wrapping u tvrtku Forma Purus u Hrvatskom Leskovcu, očekivali su zanimljiv dan i nova znanja. Nisu ni slutili da će upravo taj dan postati najbolji dokaz kako njihovo zanimanje ima budućnost – unatoč tome što bi uskoro moglo nestati potpuno iz obrazovnog sustava.

Maturant koji je došao na edukaciju, a doma se vratio s ponudom za posao

Naime, tijekom edukacije maturantu Morisu Matiću ponuđen je posao.

Istodobno, međunarodni predavač iz Poljske ostao je iznenađen razinom znanja koju su pokazali učenici OIGŠ-a, uvjeren da se s takvim tehnologijama susreću prvi put.

– Mislio je da će sve morati objašnjavati od početka. Bio je vrlo iznenađen kada je vidio koliko učenici već znaju zahvaljujući nastavi u školi i radu kod poslodavaca. To je za njih bilo veliko priznanje – ističe nastavnica Nina Bajrić Blažeković.

Nastavnica Nina Bajrić Blažeković već godinama aktivno promiče i razvija pismoslikarsku struku.

Edukacija na kojoj se učilo ono što tržište danas traži

Suradnja s tvrtkom Forma Purus traje godinama, a danas u toj tvrtki rade i bivši učenici OIGŠ-a.

Tečaj je organizirao prestižni svjetski proizvođač folija za oslikavanje vozila Avery Dennison, dok je u projektu sudjelovala i hrvatska tvrtka Fortuna Digital Group, distributer materijala i opreme za digitalni tisak.

Učenici su učili raditi s najmodernijim cast i polimernim „bubble free“ folijama koje omogućuju promjenu boje vozila, zaštitu površina te izradu reklamnih grafika.

Rad s najsuvremenijim “bubble free” folijama zahtijeva preciznost, strpljenje i vještu ruku.

Automobili se danas pomoću specijalnih folija mogu potpuno transformirati – od promjene boje do postavljanja složenih reklamnih grafika i fotografija koje vozilo pretvaraju u pokretni promidžbeni prostor.

Sudionici su učili pravilnu aplikaciju folija na ravne i zakrivljene površine, radili separaciju folije za natpise te samostalno postavljali gotove grafike na podloge.

Riječ je o poslu koji zahtijeva spoj tehničke preciznosti, umjetničkog osjećaja i poznavanja suvremenih tehnologija, a upravo su takve kompetencije danas među najtraženijima u reklamnoj industriji.

Cijela edukacija odvijala se na engleskom jeziku, pa su učenici dodatno usvajali i stručnu terminologiju potrebnu za rad u međunarodnom okruženju.

Praktični dio radionice učenicima je omogućio rad na stvarnim projektima i profesionalnoj opremi.

Nika i Antonija: „Odmah smo obukle nove majice“

Među sudionicima edukacije bile su i učenice Paulina, Sara, Nika i Antonija, koje su se kući vratile pune dojmova.

– Bilo je odlično. Najviše nam se svidjelo što smo mogle sudjelovati u praktičnom dijelu i vidjeti kako se radi u stvarnom radnom okruženju. Naučile smo puno novih stvari i vidjele koliko je ovaj posao zapravo zanimljiv – kažu učenice.

Posebno ih je razveselila atmosfera tijekom cijelog dana.

– Dobile smo diplome, majice, dukserice, sunčane naočale i druge poklone. Majice smo odmah obukle. Stvarno je bilo super iskustvo koje ćemo dugo pamtiti – dodaju kroz smijeh.

Učenice Nika, Paulina, Sara i Antonija istaknule su kako im je praktični dio radionice bio najzanimljiviji.

Nakon fotografa i pedikera, na redu pismoslikari?

Posljednjih godina strukovno obrazovanje prolazi velike promjene.

Fotografi i pedikeri već su prošli kroz proces ukidanja ili uključivanja u šire kvalifikacije tijekom reforme strukovnog obrazovanja. Danas se slična situacija događa i pismoslikarima.

Na prvi pogled možda se čini da je riječ o zastarjelom zanimanju, no stvarnost je potpuno drugačija.

Današnji pismoslikari izrađuju reklame i natpise, oslikavaju automobile, rade s digitalnim tiskom, reklamnim folijama, svjetlećim reklamama, grafičkom pripremom, CNC uređajima, laserskim graviranjem, sitotiskom, suvenirima i promotivnim materijalima.

Drugim riječima, riječ je o zanimanju koje objedinjuje umjetnost, dizajn, tehnologiju i obrtništvo.

Polaznici edukacije upoznali su najnovije tehnologije koje se danas koriste u reklamnoj industriji.

„Pismoslikar nije soboslikar“

Nastavnica savjetnica Nina Bajrić Blažeković već godinama upozorava na problem koji je nastao uvođenjem modularne nastave.

– Najveći problem je što mnogi pismoslikarstvo poistovjećuju sa soboslikarstvom. To jednostavno nije isto zanimanje. Pismoslikar pripada području vizualnih komunikacija, reklama i grafičkih tehnologija, dok je soboslikar usmjeren na građevinske i dekoraterske radove – objašnjava.

Zanimanje pismoslikar nije dobilo vlastiti modernizirani program, nego je praktički „nestalo“ među kvalifikacijama soboslikara ličilaca dekoratera.

Iako se na prvi pogled nazivi čine sličnima, riječ je o potpuno različitim zanimanjima.

Soboslikar ličilac dekorater bavi se bojanjem, zaštitom i dekoracijom zidova, fasada i drugih građevinskih površina.

Pismoslikar, odnosno stručnjak za izradu reklama i natpisa, djeluje u području vizualnih komunikacija, reklamne industrije i grafičkih tehnologija”, pojašnjava profesorica Bajrić Blažeković.

Posljedice takvog pristupa već su vidljive u praksi.

– Imali smo situacije da učenici upišu soboslikarski program misleći da će postati pismoslikari. Pronađu praksu kod pismoslikara ili u reklamnoj industriji, a onda saznaju da zbog programa koji pohađaju tamo ne mogu obavljati stručnu praksu. To stvara nepotrebnu zbunjenost među učenicima, roditeljima i poslodavcima – kaže Bajrić Blažeković.

Pet godina borbe za novo zanimanje

Ne želeći gledati kako struka nestaje, Nina Bajrić Blažeković prije pet godina pokrenula je inicijativu za izradu novog standarda zanimanja.

Predložila je suvremeni naziv:

Monter reklama i natpisa

– Ne borim se za naziv. Borim se za struku. Naziv pismoslikar danas mnogima zvuči arhaično i ne opisuje ono što naši učenici zaista rade. Zato smo predložili naziv koji jasno pokazuje čime se ta osoba bavi i kakve kompetencije posjeduje – ističe.

Prijedlog je predstavljen na Sektorskom vijeću za grafičku tehnologiju i audiovizualne tehnologije.

Sljedeći korak je anketiranje relevantnih gospodarstvenika i poslodavaca koji će procijeniti postoji li potreba za takvom kvalifikacijom na tržištu rada.

– Uvjerena sam da potreba postoji. To svakodnevno potvrđuju poslodavci s kojima surađujemo, a najbolji dokaz su upravo naši učenici kojima se posao nudi još tijekom školovanja – kaže Bajrić Blažeković.

Car Wrapping tehnologija danas je među najtraženijim područjima rada u struci.

Što bi radio monter reklama i natpisa?

Prema prijedlogu standarda zanimanja, budući monter reklama i natpisa izrađivao bi i postavljao reklame, natpise, svjetleće reklame, oslikavao vozila, radio s folijama i digitalnim tiskom, izrađivao jumbo plakate, suvenire, promotivne materijale i dekoracije te koristio CNC uređaje, laserske gravere i druge suvremene tehnologije.

Takvo zanimanje prirodno pripada sektoru grafičke tehnologije i audiovizualnih tehnologija, smatraju predlagatelji.

@oigsskola

Pismoslikari na edukaciji Car Wrapping u tvrtki Forma Purus

♬ ny2mia – nephillm

Hoće li posljednja generacija pismoslikara biti doista posljednja?

Fotografije s edukacije u Hrvatskom Leskovcu prikazuju nasmijane učenike, vrhunsku tehnologiju i zanimanje koje prati suvremene trendove.

Pokazuju i nešto još važnije – da interes postoji.

Ako postoji interes učenika, ako postoje poslodavci koji traže radnike i ako postoji tržište rada koje treba upravo takve kompetencije, tada se nameće logično pitanje:

Hoće li Hrvatska uspjeti spasiti jedno od svojih najkreativnijih strukovnih zanimanja ili ćemo uskoro govoriti o posljednjim generacijama pismoslikara?


U NASTAVKU ČITAJTE: