Umjetna inteligencija u školama: strah ili najveća prilika dosad? Odgovara Nenad Bakić
novinarka: Silvia Vladić Vrban, 23.4.2026.
U trenutku kada umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovanje, a škole tek traže odgovore kako je koristiti, Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) pokrenuo je novi projekt – Vibe coding ligu Hrvatske – u kojoj učenici razvijaju aplikacije uz pomoć AI alata.
Riječ je o organizaciji koja je u posljednjih desetak godina kroz program Croatian Makers uvela stotine tisuća djece u svijet tehnologije, a sada pokušava napraviti novi iskorak – ovaj put prema umjetnoj inteligenciji.
Jedan od ključnih ljudi iza tog procesa je Nenad Bakić, poduzetnik i osnivač IRIM-a, koji se u javnosti posebno istaknuo tijekom pandemije koronavirusa svojim analizama podataka i interpretacijama trendova.
U razgovoru za Praksa.info govori o tome zašto je umjetna inteligencija najveća prilika za obrazovanje dosad, trebaju li se škole plašiti novih tehnologija te zašto, kako kaže: „Klasično programiranje više nije u središtu onoga što učenici trebaju učiti“.
O početku projekta VIBE CODING LIGA HRVATSKE već smo ranije pisali na portalu Praksa.info.
O umjetnoj inteligenciji, obrazovanju i budućnosti učenja
IRIM je napravio iskorak prema umjetnoj inteligenciji. Po čemu se Vibe coding liga razlikuje od dosadašnjih STEM projekata poput Croatian Makersa?
Razlikuje se u alatima, ali glavni ciljevi su isti. Na prvoj razini to je u prijašnjim projektima bila digitalna pismenost i razvoj naprednih STEM vještina, a sada AI pismenost i razvoj naprednih aplikacija i drugih digitalnih rješenja. Ali na idućoj, važnijoj, to je stjecanje važnih vještina kao što su učenje, rješavanje problema, suradnja i komunikacija, a možda i ponajvažnije – razvoj osobina ličnosti poput znatiželje, inicijative, upornosti i prilagodljivosti.
Jeste li očekivali ovakav interes škola ili vas je iznenadio?
Jesmo, pa zato i nismo intenzivno oglašavali projekt. Zapravo, predvidjeli smo uključiti samo 50 škola i na kraju je to ispalo oko 160.
Radi se o najvećoj prilici ikada, zbog višeslojnog, dubokog i brzog učenja, ali i AI tutorstva. No bojim se da će velik broj škola reagirati defanzivno, pa čak i pasivno agresivno.
Koliko je hrvatski obrazovni sustav spreman za umjetnu inteligenciju?
Nijedan obrazovni sustav nije spreman, a pogotovo ne hrvatski. AI omogućava značajno lakše svladavanje gradiva, ali i daleko bolje ishode kroz AI tutorstvo, čak i ‘dva sigma’ bolje. Uz tutorstvo, recimo AI tutorstvo, učenik koji je bio 50. centil može postati 1. centil – dva sigma u Gaussovoj razdiobi, odnosno od prosječnog učenika može napredovati među najbolje u generaciji.
Što je važnije učiti programirati ili naučiti koristiti alate?
Koristiti alate i razmišljati o smislu aplikacija, organizaciji cjeline i tako dalje. Klasično programiranje je mrtvo.
Treba li se škola plašiti umjetne inteligencije ili je riječ o najvećoj prilici u obrazovanju dosad?
Radi se o najvećoj prilici ikada, zbog višeslojnog, dubokog i brzog učenja, ali i AI tutorstva. No bojim se da će velik broj škola reagirati defanzivno, pa čak i pasivno agresivno, ne samo odbijajući iskoristiti mogućnosti koje AI pruža nego i odgovaranjem pa čak i zabranom učenicima da koriste AI alate.
Koje će vještine biti ključne za današnje učenike primjerice za 10 godina?
Vještine suradnje, komunikacije i vodstva, učenja, rješavanja problema, kritičkog razmišaljanja.
Hoće li znanje programiranja izgubiti na važnosti zbog razvoja AI alata?
Već je izgubilo.
Što bi poručili učenicima koji se boje da će ih tehnologija “zamijeniti”?
Mnoge struke, za koje se učenici spremaju, već jesu zamjenjive i bit će zamijenjene. Važno je da učenici proučavaju trendove i vide gdje će biti manje zamjenjivi i, pogotovo, gdje će uz AI alate biti 10x bolji u svom poslu.
Edukacije su jedini pravi “izjednačivač” koji i onima bez jednakih materijalnih uvjeta omogućuje jednake prilike.
Koliko je važno ulagati u edukaciju nastavnika, a ne samo u opremu?
To je ključno. Primjerice, mi smo kroz projekte IRIM-a obrazovali oko 4.000 učitelja i to je pravi kapital.
Što ste kroz godine naučili – gdje projekti najčešće “zapnu” u školama?
Iskreno, nismo imali takvih problema jer smo uvijek pokušavali u njega uvući nastavnike koji su samomotivirani, a onda oni moraju pribaviti odobrenje od uprave škole. Svi naši projekti su tako imali veliki odziv i dobru održivost.
Kako motivirati nastavnike koji se plaše novih tehnologija?
S AI je to lako. Naprosto trebaju otići na neku platformu kao Replit ili Lovable, na kojima se mogu raditi aplikacije i probati.
Što vas osobno motivira da već godinama ulažete u obrazovanje?
Prvo, mislim da društvu moram nešto vratiti jer sam ovdje ostvario svoj ‘američki san’. Drugo, naprosto volim djecu. Motivira me kad vidim da napreduju, da su uspješni i sretni. Dalje, edukacije su jedini pravi “izjednačivač” koji i onima bez jednakih materijalnih uvjeta omogućuje jednake prilike.
Naš fokus je stoga uvijek i bio na manje razvijenim sredinama gdje su djeca imala čak i manji pristup edukaciji. I na koncu, djeca su naša prizma kroz koju gledamo u budućnost i stoga, kroz njih živimo sadašnost.
Kada vidite djecu koja stvaraju svoje projekte – što vam tada prođe kroz glavu? Isplati li se sav uloženi trud – vrijeme i novac?
Teško je naći veće zadovoljstvo, nego kad znaš da si djeci pomogao da budu sretna i još k tome napreduju prema svom samoostvarenju.
Prikaz objave s mrežne stranice Osnovne škole Eugena Kvaternika iz Velike Gorice, kojom škola informira javnost o uključenju u Vibe Coding ligu Hrvatske. Klikom na fotografiju možete vidjeti cijelu objavu.
Vještine koje će odlučivati o budućnosti
U vremenu u kojem tehnologija mijenja gotovo svako zanimanje, jasno je da će se morati mijenjati i način na koji učimo. Hoće li škole taj izazov prihvatiti ili mu se opirati, tek ćemo vidjeti. No jedno je sigurno – kako upozorava Bakić, učenici koji nauče razumjeti i koristiti umjetnu inteligenciju, neće samo pratiti promjene, nego će ih i stvarati.
Istodobno, Bakićev angažman ne staje samo na području obrazovanja i tehnologije. Ovih dana predstavljen je i novi projekt ARTemida, zamišljen kao središnje mjesto suvremene hrvatske likovne umjetnosti, s posebnim fokusom na umjetnike novije generacije koji često nemaju dovoljnu vidljivost u javnosti.
“Želimo na jednom mjestu predstaviti javnosti uglavnom umjetnike novije generacije, koji pojedinačno nemaju ‘kritičnu masu’ vidljivosti, ali će ovako imati.
Želimo ljubiteljima umjetnosti i kolekcionarima, i onima koji će to tek postati, dati uvid u likovnu scenu, koje možda nisu bili svjesni.
Izlaganje je za umjetnike besplatno! Ako želite da se vaša djela uvrste, javite se (o uvrštenju odlučuje stručni odbor).
Pogledajte, podijelite i recite kako vam se sviđa ideja i realizacija”, poručuje profesor Nenad Bakić.
Nakon razgovora o promjenama – prilika za konkretna pitanja iz prakse
Popis svih odabranih škola uključenih u projekt Vibe coding liga možete pogledati ovdje.
Za sve nastavnike koji žele razumjeti kako umjetna inteligencija već danas mijenja učionicu – i što to konkretno znači za njihov rad – prilika za izravan susret i razgovor uskoro dolazi.
Na WorldSkills Croatia 2026, 5. svibnja u 15:00 sati, Zagrebački velesajam (Paviljon 8A), predavanje pod nazivom „Prva UI generacija u učionicama: Što danas trebaju znati škole, nastavnici i učenici?“ održat će Dario Vlahović iz Instituta za razvoj i inovativnost mladih – organizacije koja već godinama sustavno uvodi tehnologiju i inovacije u hrvatske škole kroz program Croatian Makers.
