Modularna nastava nakon prve godine: što je pokazala evaluacija i što kažu ravnatelji?
Piše: Silvia Vladić Vrban, 19.10.2026.
Prva godina provedbe modularne nastave otvorila je brojna pitanja o organizaciji nastave, nastavnim materijalima, vrednovanju i učenju temeljenom na radu. O rezultatima prve sveobuhvatne evaluacije, ali i svakodnevnim izazovima u strukovnim školama, razgovaralo se na jubilarnoj X. konferenciji za ravnatelje srednjih strukovnih škola, održanoj od 14. do 16. listopada 2026. godine u Brelima.
U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), konferencija je okupila oko 250 ravnateljica i ravnatelja iz cijele Hrvatske. Pod sloganom „Deset godina zajedničkog razvoja strukovnog obrazovanja” obilježeno je deset godina održavanja stručnog skupa koji ravnateljima pruža priliku za razmjenu iskustava, upoznavanje s novostima i zajedničko promišljanje o razvoju strukovnog obrazovanja.
Ovogodišnja programska tema „Od ideje do primjene” bila je posebno aktualna. Nakon prve godine primjene novih strukovnih kurikula, modularna nastava postupno se uvodi u sljedeće razrede, a škole se istodobno suočavaju s organizacijskim, kadrovskim i pedagoškim pitanjima koja zahtijevaju konkretna rješenja.
Sudionike konferencije uvodno su pozdravili ravnatelj ASOO-a Mile Živčić i ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Momir Karin.
Trodnevni program obuhvatio je predstavljanje rezultata evaluacije prve godine provedbe novih strukovnih kurikula, međunarodne obrazovne pokazatelje OECD-a te predavanja o iskustvima i primjerima dobre prakse u modularnoj nastavi. Posebna pozornost posvećena je suradnji nastavnika stručnih i općeobrazovnih predmeta, ulozi ravnatelja u organizaciji nastave te mogućnostima njezina daljnjeg unaprjeđenja.
Ravnatelji su imali priliku sudjelovati i u „Modularnom caféu”, susretu sa sektorskim savjetnicima ASOO-a namijenjenom postavljanju pitanja i razjašnjavanju nedoumica vezanih uz provedbu modularne nastave.
Rezultati evaluacije nisu iznenađenje
Prvi rezultati evaluacije modularne nastave, predstavljeni na konferenciji u Brelima, potvrdili su dio izazova s kojima se strukovne škole susreću od početka provedbe novih kurikula. Istraživanje je obuhvatilo 4150 odgovora učenika, 848 nastavnika te 143 ravnatelja i stručnih suradnika, a rezultati su predstavljeni kroz osam područja kvalitete provedbe modularne nastave.
Izazovi modularne nastave bili su očekivani
Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb, smatra da rezultati nisu iznenađenje jer su se određene poteškoće mogle očekivati već na početku provedbe reforme.
Prema njegovim riječima, očekivano je da učenici pozitivnije doživljavaju praktične oblike učenja, dok nastavnici, koji svakodnevno planiraju i provode nastavu, jasnije prepoznaju organizacijske i pedagoške izazove. Među njima su usklađivanje ishoda učenja s raspoloživim nastavnim satima, nedostatak odgovarajućih nastavnih materijala, vrednovanje, prilagodba nastave učenicima različitih mogućnosti te organizacija učenja temeljenog na radu.
Evaluacija kao temelj za unaprjeđenje modularne nastave
Na konferenciji je istaknuto da razlike u procjenama učenika, nastavnika i ravnatelja ne treba promatrati kao neuspjeh reforme, nego kao važnu povratnu informaciju o područjima koja zahtijevaju dodatnu pozornost. Posebno je važno osigurati kvalitetnu podršku nastavnicima, smanjiti administrativno opterećenje i unaprijediti uvjete za provedbu praktične nastave.
„Rezultati evaluacije zapravo nisu iznenađenje. Bilo je očekivano da će prva godina modularne nastave otvoriti određena pitanja i pokazati gdje postoje poteškoće. Važno je da sada imamo povratne informacije iz škola i da se one iskoriste za poboljšanje provedbe u sljedećim godinama”, poručuje Vidović.
Dario Malogorski: Svaka nova godina modularne nastave donosi nove izazove
Među predavačima konferencije bio je i Dario Malogorski, ravnatelj Tehničke škole Bjelovar, koji je održao predavanje „Suradnja nastavnika stručnih i općeobrazovnih predmeta u modularnoj nastavi – od pripreme do provedbe”.
Suradnja nastavnika različitih nastavnih područja jedno je od važnih pitanja organizacije modularne nastave, a Malogorski je u razgovoru za Praksa.info posebno istaknuo važnost razmjene iskustava i pravodobnih informacija.
„Naši susreti, odnosno susreti u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, uvijek su pozitivni za nas ravnatelje strukovnih škola jer razmjenjujemo iskustva. S jedne strane čujemo najnovije informacije i planove koji su nam vrlo bitni za daljnje planiranje nastave”, rekao je Malogorski.
Naglasio je da postupno uvođenje modularne nastave u različite razrede zahtijeva stalne prilagodbe i pripreme.
„Svaka od tih godina donosi neke nove izazove za sve nas i upravo zbog toga nam je razmjenjivanje iskustava jako, jako bitno”, istaknuo je.
Važnim dijelom konferencije smatra i mogućnost neposrednog razgovora sa sektorskim savjetnicima Agencije. Upravo je „Modularni café”, održan prvoga dana konferencije, omogućio ravnateljima postavljanje pitanja i razjašnjavanje nedoumica s kojima se susreću u svakodnevnom radu.
Snježana Erdeljac: Možda radimo dobro ili barem ne radimo jako krivo
Da se vrijednost konferencije ne mjeri samo brojem predavanja, nego i razgovorima među kolegama, smatra Snježana Erdeljac, ravnateljica Mješovite industrijsko-obrtničke škole Karlovac.
„Uvijek se rado odazivamo pozivu Agencije za strukovno obrazovanje na konferencije za ravnatelje strukovnih škola. Ovakva prilika, gdje se 250 i više ravnatelja skupi, razmjena iskustava, a bila je tema i provedba modularne nastave, velika nam je pomoć”, istaknula je Erdeljac.
Posebno je naglasila vrijednost neformalnih razgovora tijekom kojih ravnatelji otvoreno dijele iskustva i probleme s kojima se suočavaju u svojim školama jer uz propise, kurikule i organizacijske zahtjeve, ravnateljima je važno čuti kako njihove kolege rješavaju slične probleme.
„Ne znam je li bitnije samo predavanje na konferenciji ili ova druženja koja imamo između predavanja, gdje naša iskustva, naše brige, naše nedoumice dijelimo s kolegama”, rekla je.
Upravo takvi razgovori, dodaje, pomažu ravnateljima da se lakše nose sa svakodnevnim izazovima.
„Onda nam je zapravo možda ipak lakše kada se vratimo u naše škole i mislimo: ajde, možda radimo dobro ili barem možda ne radimo jako krivo.”
OECD: Nedostatak nastavnika i radni uvjeti među izazovima obrazovnih sustava
Na konferenciji su predstavljeni i ključni nalazi međunarodne publikacije Education at a Glance 2026, koju objavljuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Publikaciju je sudionicima predstavila Erika Lee iz OECD-a.
Ovogodišnje izvješće posebno se bavi nedostatkom nastavnika, njihovim radnim uvjetima i izazovima privlačenja novih stručnjaka u obrazovanje.
Prema hrvatskom nacionalnom pregledu OECD-a, samo 22,5 posto učitelja predmetne nastave u Hrvatskoj zadovoljno je svojom plaćom, dok prosjek zemalja OECD-a iznosi 38,7 posto. Ostalim uvjetima zaposlenja, ne uključujući plaću, zadovoljno je 51,9 posto hrvatskih učitelja predmetne nastave, u usporedbi sa 68,4 posto na razini OECD-a.
Ti se podaci odnose na učitelje predmetne nastave u osnovnim školama, ali otvaraju šire pitanje privlačnosti nastavničkog zanimanja i osiguravanja kvalitetnog kadra u obrazovnom sustavu.
Izvješće pokazuje i da u Hrvatskoj 3,5 posto učitelja predmetne nastave dolazi iz drugih profesionalnih karijera, dok je prosjek OECD-a 8,4 posto. Takav je pokazatelj posebno zanimljiv u kontekstu strukovnog obrazovanja, u kojem su praktična iskustva i stručna znanja iz pojedinih gospodarskih djelatnosti važan dio nastavničkih kompetencija.
Od ideje do primjene – što slijedi?
Deseta konferencija ravnatelja strukovnih škola pokazala je koliko su razmjena iskustava i stručna podrška važne u razdoblju promjena obrazovnog sustava.
Rezultati evaluacije daju prve odgovore o provedbi modularne nastave, ali istodobno otvaraju nova pitanja. Kako osigurati ujednačenu kvalitetu nastave u različitim školama? Kako nastavnicima pružiti kvalitetne materijale i smanjiti administrativno opterećenje? Kako dodatno unaprijediti suradnju s poslodavcima i omogućiti učenicima kvalitetno učenje temeljeno na radu?
Odgovori na ta pitanja bit će važni za sljedeće godine provedbe novih strukovnih kurikula.
U NASTAVKU ČITAJTE: