Od hrastovih planjki do slamnatih krovova – učenici upoznali tajne tradicijskog graditeljstva u Kumrovcu
Tekst i foto: Andrea Gotovac, mag.ing. aedif., 3.11.2026.
Izvanučionička nastava povezala je strukovno obrazovanje, tradicijsku arhitekturu i očuvanje graditeljskih znanja i vještina. Naime, koncem listopada učenici 2. d razreda, obrazovnog usmjerenja monter drvenih konstrukcija i krovova, sudjelovali su u izvanučioničkoj nastavi u Muzeju „Staro selo” Kumrovec. Učenike je pratila Andrea Gotovac, nastavnica strukovnih predmeta, a nastava je organizirana u sklopu strukovnog modula Tradicijski pokrovi, s ciljem proširivanja stručnih znanja, upoznavanja povijesnih načina gradnje te povezivanja nastavnih sadržaja s izvornim primjerima tradicijske arhitekture.
Graditeljska baština Hrvatskog zagorja
Stručno vodstvo održala je Tihana Kušenić, viša kustosica etnologinja, koja je učenike upoznala s posebnostima tradicijskih kuća, njihovim konstrukcijskim obilježjima, tradicionalnim materijalima i načinima gradnje.
Muzej na otvorenom – čuvar tradicijske arhitekture Hrvatskog zagorja
Muzej „Staro selo” Kumrovec jedinstven je muzej na otvorenom, odnosno in situ muzej, koji prikazuje način života stanovništva Hrvatskog zagorja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Na prostoru muzeja nalazi se četrdesetak objekata koji svjedoče o svakodnevici nekadašnjih stanovnika, njihovim običajima, tradicijskim obrtima i načinu stanovanja. Među njima su stambene i gospodarske građevine, svinjci, kokošinjci i bunari, odnosno objekti koji su nekada činili domaćinstvo zagorske zadružne obitelji.
Tijekom stručnog vodstva kustosica je učenike upoznala s dvama osnovnim tipovima tradicijske arhitekture karakterističnima za ovaj kraj: hižama zidanicama i hižama mazankama. Upravo je njihova razlika u konstrukciji, materijalima i načinu izvedbe bila posebno zanimljiva učenicima njihova strukovnog usmjerenja.
„Na prostoru muzeja prikazujemo dva tipa tradicijske arhitekture, a to su kuće, odnosno hiže zidanice i hiže mazanke”, objasnila je kustosica Tihana Kušenić.
Hiže zidanice i hiže mazanke – različiti načini gradnje
Kako je objasnila kustosica Tihana Kušenić, hiže zidanice građene su od kamena lomljenca, čiji su zidovi bili ožbukani, a krovovi pokriveni biber crijepom.
S druge strane, hiže mazanke predstavljaju zanimljiv primjer tradicijske gradnje drvom i prirodnim materijalima. Građene su od hrastovih drvenih planjki, odnosno masivnih drvenih elemenata, koji su se potom omazivali smjesom blata, pljeve i balege. Površine su se premazivale vapnom, najčešće uz dodatak modre galice, dok su krovovi bili pokriveni slamom, odnosno tradicijskim šopnatim pokrovom.
Ovakav način gradnje pokazuje kako su nekadašnji graditelji koristili materijale dostupne u svojoj okolini te ih prilagođavali klimatskim uvjetima i potrebama stanovanja.
Za učenike montere drvenih konstrukcija i krovova posebno je bilo vrijedno upoznati način primjene hrastovih planjki i tradicionalne tehnike zaštite drvenih zidova.
Tradicijski slamni krovovi – znanje i vještina krovopokrivačkih majstora
Poseban naglasak tijekom obilaska stavljen je na tradicijsko pokrivanje krovova slamom, odnosno izradu šopnatih krovova. Kustosica je objasnila da se za pokrivanje najčešće koristila ražena slama, koja je bila kvalitetnija od pšenične zbog svojih znatno dužih stabljika, što ju je činilo prikladnijom za izradu krovnog pokrova.
Debljina takvog pokrova iznosila je približno 20 do 25 centimetara, a uz pravilnu izvedbu i održavanje mogao je trajati oko 20 godina.
Zanimljiv je bio i podatak o načinu održavanja slamnatih krovova. Obitelji su često same popravljale oštećene dijelove krova dodavanjem novih šopova ili rukoveta slame, na mjestima gdje je pokrov bio uništen ili istrošen. Međutim, nakon otprilike dvadeset godina bilo je potrebno pozvati iskusnog majstora krovopokrivača kako bi se izveo potpuno novi krovni pokrov.
„Obitelji su same mijenjale dijelove krova koji su bili uništeni, dodavanjem šopova, odnosno rukoveta slame, ali nakon dvadesetak godina morale su pozvati majstora krovopokrivača kako bi napravio cijeli pokrov”, pojasnila je Kušenić, istaknuvši kako su se određeni popravci nekada obavljali unutar samih obitelji, dok je za cjelovitu obnovu krova bilo potrebno posebno majstorsko znanje.
Kustosica je istaknula i izazove očuvanja ove tradicijske vještine u današnje vrijeme.
„U današnje vrijeme ovakva vrsta pokrova izuzetno je skupa jer nema dovoljno majstora koji još uvijek poznaju ove tradicijske vještine”, upozorila je Kušenić.
Izrada takvih krovova danas je vrlo skupa jer je sve manje majstora koji poznaju tradicionalnu tehniku pokrivanja, a zahtjevna je i nabava odgovarajućeg materijala. Ražena slama i danas se mora pažljivo uzgajati i ručno žeti srpom, a za njezino očuvanje potrebno je osigurati i odgovarajuće uvjete skladištenja.
Ovi podaci učenicima su približili koliko je znanja, vremena, rada i iskustva potrebno za izvedbu tradicijskog krovnog pokrova. Ujedno su mogli uočiti koliko se nekadašnja krovopokrivačka zanimanja razlikuju od suvremenih tehnologija i materijala, ali i koliko su stručnost i preciznost majstora važne u oba slučaja.
Craftattract – očuvanje tradicijskih obrta, znanja i vještina
U sklopu nekadašnjeg projekta Craftattract, povezanog s Centrom za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja „Staro selo” Kumrovec, od 2007. do 2013. godine održavale su se radionice posvećene očuvanju tradicijskih zanata i prijenosu znanja.
Polaznici su, uz vodstvo majstora, mogli upoznati vještine poput pokrivanja krovova raženom slamom, kovaštva, lončarstva, izrade licitara i tradicijskih drvenih igračaka. Te su radionice bile vrijedan način očuvanja praktičnih znanja i vještina koje se prenose neposrednim radom i iskustvom.
Povezivanje teorijskog znanja s praktičnim iskustvom
Izvanučionička nastava omogućila je učenicima povezivanje teorijskih znanja s konkretnim primjerima tradicijskog graditeljstva. Promatranjem drvenih konstrukcijskih elemenata, različitih načina izvedbe zidova i slamnatih krovnih pokrova proširili su svoja stručna znanja te bolje razumjeli primjenu prirodnih materijala i tradicionalnih tehnika gradnje.
Ovakvi oblici nastave pridonose kvalitetnijem strukovnom obrazovanju jer učenicima omogućuju učenje kroz neposredno iskustvo, razvijanje stručnog promatranja i upoznavanje vještina tradicijskih majstora.
Posjet Muzeju „Staro selo” Kumrovec bio je vrijedan spoj stručnog učenja i upoznavanja graditeljske baštine Hrvatskog zagorja, a učenicima je pružio priliku da sadržaje svojeg obrazovanja povežu s primjerima iz stvarne graditeljske prakse.
U NASTAVKU ČITAJTE: