U trenutku kada se sve češće govori o reformama u obrazovanju, Agencija za odgoj i obrazovanje otvorila je poziv koji bi mogao imati konkretniji utjecaj nego mnoge dosadašnje inicijative. Kroz projekt ISKRA, nastavnici, odgojitelji, ravnatelji i stručni suradnici pozvani su reći ono što se rijetko sustavno pita – kako zapravo izgleda stručno usavršavanje iz njihove perspektive i što u njemu treba mijenjati.
Istraživanje koje će oblikovati nacionalne planove
Riječ je o istraživanju koje se odnosi na razdoblje od 2020. do 2025. godine, a čiji će rezultati poslužiti kao temelj za izradu nacionalnih planova profesionalnog razvoja i zadržavanja nastavnika u sustavu. Drugim riječima, ono što se sada napiše u ovom upitniku moglo bi se vrlo brzo pretvoriti u konkretne promjene na razini cijele države.
Istraživanje se provodi u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., namijenjenog za provedbu projekta ISKRA-Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika u skladu s reformskim procesima-faza I.
Projekt ISKRA, čija je vrijednost 4.813.555,80 eura, 85 % financiran je iz Europske unije i Europskog socijalnog fonda, a 15 % nacionalno. Potpisan je 23. srpnja 2025. i provodit će se do siječnja 2027.
Njegov je cilj unaprijediti i modernizirati profesionalni razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima kroz izradu novih modela stručnog usavršavanja, reformu uvođenja pripravnika, optimizaciju sustava praćenja odgojno-obrazovnog rada, izradu nacionalnih planova profesionalnog razvoja te uspostavu osam pokaznih učionica diljem Hrvatske.
Što pokazuje analiza s terena
Podsjetimo, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 8. do 9. prosinca 2025. godine u Šibeniku održana je konferencija “Dani Agencije za odgoj i obrazovanje, 2025.“ koja je okupila 1500 sudionika, ravnatelja predškolskih ustanova, voditelja županijskih stručnih vijeća i djelatnika Agencije, a kojom je Agencija obilježila 150. obljetnicu djelovanja.
Tom prilikom provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 779 sudionika, većinom iskusnih odgojno-obrazovnih radnika s dugogodišnjim stažem, što tim rezultatima daje dodatnu težinu. Analiza provedena nakon konferencije Dani Agencije 2025. pokazala je da nastavnici jasno prepoznaju vrijednost stručnih skupova, ali i njihove granice.
Nastavnici žele konkretne alate, ne samo teoriju
Ono što se iz njihovih odgovora iščitava prilično je jednoznačno: sustav stručnog usavršavanja postoji i funkcionira, ali često ostaje previše na razini teorije. Nastavnici ne traže još jedno predavanje – traže konkretne alate koje mogu sutra primijeniti u učionici. Upravo zato u prvi plan dolaze teme koje proizlaze iz svakodnevne prakse – komunikacija s roditeljima, rad s učenicima različitih potreba, očuvanje mentalnog zdravlja i sve češće pitanje kako u nastavu smisleno uključiti umjetnu inteligenciju.
Još je zanimljivije da se razlike između razina obrazovanja gotovo i ne ističu. Bilo da rade u vrtiću, osnovnoj ili srednjoj školi, sudionici govore o vrlo sličnim izazovima. To zapravo znači da problem nije fragmentiran – nego sustavan.
Vrijeme za promjenu načina usavršavanja
Analiza također pokazuje da nastavnici žele promjenu načina rada. Manje frontalnih predavanja, više interakcije, više prostora za razmjenu iskustava i konkretne primjere iz prakse. Čak se i u samim preporukama spominje potreba da radionice zauzmu većinski dio programa, što jasno govori u kojem smjeru bi se edukacije trebale razvijati.
Novi poziv kao prilika za stvarne promjene
Upitnik je dostupan putem aplikacije Agencije, a sudionicima se jamči potpuna anonimnost. Upravo zato očekuje se da odgovori budu iskreni, jer će oni poslužiti kao izravan pokazatelj potreba na terenu.
Nadamo se da ovo neće biti još samo jedna anketa, već stvarni pokušaj da se postojeći sustav preoblikuje na temelju stvarnih potreba onih koji u njemu rade.
Možda je zato ovo jedan od onih poziva koji se ne bi trebali preskočiti. Jer ako sustav treba mijenjati – teško da će to učiniti bez onih koji u njemu svakodnevno rade.
