Piše: Praksa.info, 9.3.2026.
Stručna praksa jedan je od najvažnijih dijelova obrazovanja učenika strukovnih škola. Upravo na praksi učenici prvi put ulaze u stvarni radni svijet, upoznaju zanimanja iz prve ruke i dobivaju priliku provjeriti odgovara li im odabrana struka.
Vodič za učenike, roditelje i škole
Danas se sve više naglašava da strukovno obrazovanje ima veliku vrijednost, a vremena kada su se strukovne škole podcjenjivale polako ostaju iza nas. Dobri majstori danas su izuzetno traženi na tržištu rada – od građevinskih zanimanja do raznih obrtničkih i tehničkih struka.
Važno je naglasiti i da upis strukovne škole ne zatvara vrata daljnjem obrazovanju. Mnogi učenici nakon završetka strukovne škole odlučuju nastaviti školovanje na visokim učilištima ili fakultetima. Pogrešno je razmišljanje da samo učenici gimnazija nastavljaju studij.
S prakse na posao
S druge strane, učenici koji odaberu trogodišnje strukovne programe često već tijekom školovanja stječu vrlo konkretno radno iskustvo. Tijekom tri godine velik dio vremena provode na praktičnoj nastavi kod poslodavaca, gdje uče posao u stvarnom radnom okruženju. U mnogim slučajevima za praksu dobivaju i određenu novčanu naknadu. Iako to obično nisu veliki iznosi, učenici na taj način već tijekom školovanja stječu iskustvo rada, odgovornosti i prve kontakte s poslodavcima. Ako učenik pokaže interes, trud i odgovornost, nerijetko se događa da ga nakon završetka školovanja na istom mjestu čeka i posao.
Najvažnije je da učenik na vrijeme počne razmišljati čemu je sklon – je li to tehničko, građevinsko, obrtničko ili neko drugo područje – i odabere put koji odgovara njegovim interesima i sposobnostima.
Učenik tijekom praktične nastave izvodi zidarske radove uz stručno vodstvo mentora.
Važno je razbijati predrasude, ne moraju i ne trebaju ići svi istim putem. Netko voli učiti teoriju i nastavit će obrazovanje u skladu sa svojim sklonostima, dok drugi više vole raditi praktične poslove i stvarat će nešto vlastitim rukama. Svaki odabir je dobar, ako učenik stoji iza svoje odluke. Kada radimo posao koji volimo i u kojem vidimo mogućnost napretka, motivacija dolazi prirodno, a uspjeh gotovo uvijek slijedi.
Kako pronaći mjesto za praksu
U Hrvatskoj put do strukovne škole najčešće započinje već na kraju osnovne škole. Učenici, često uz pomoć roditelja i članova obitelji, donose odluku o tome koje će zanimanje upisati. Na taj izbor utječu interesi učenika, savjeti okoline, ali i broj bodova ostvarenih u osnovnoj školi.
Za učenike koji upisuju strukovne programe, posebno trogodišnje obrtničke programe, praksa je važan i sastavni dio obrazovanja. Iako nastavnici struke pomažu učenicima u pronalasku poslodavaca, u praksi je često na učenicima i njihovim roditeljima da na vrijeme pronađu tvrtku ili obrt u kojem će učenik obavljati praktičnu nastavu. Za takve programe sklapa se i Ugovor o naukovanju između učenika, roditelja, poslodavca i škole.
Primanje učenika na praktičnu nastavu za poslodavce nije samo prilika za prijenos znanja, nego i velika odgovornost koju dijele sa školom i roditeljima.
Učenici su još uvijek mladi i često nedovoljno zreli, a neka zanimanja nose i određene rizike. U građevinskim zanimanjima, primjerice, rad se odvija na gradilištima gdje postoji opasnost od pada s visine, pada u iskope ili ozljeda zbog nepravilnog rukovanja alatima i strojevima. Upravo zato je iznimno važno da učenici poštuju pravila sigurnosti i upute mentora.
Roditelji, nastavnici i poslodavci u tom su procesu ključni partneri. Prije početka prakse važno je obaviti otvoren razgovor – o očekivanjima, odgovornostima i pravilima ponašanja na radnom mjestu.
Većina iskustava s praksom je vrlo pozitivna, ali nažalost ponekad se dogodi da zbog neodgovornog ponašanja pojedinog učenika, poslodavci izgube povjerenje i više ne žele primati učenike na praksu. Na taj način vrata se zatvaraju i budućim generacijama koje bi možda bile vrlo vrijedne i odgovorne.
Kako se učenik priprema za praksu
Učenici na praksu kod poslodavca mogu krenuti tek nakon što u školi prođu osposobljavanje iz zaštite na radu i upoznaju se s osnovnim pravilima sigurnosti. Tek tada mogu sigurno sudjelovati u radnom procesu i obavljati praktične zadatke pod nadzorom mentora.
U školi učenici uče teoriju i osnovne vještine, no tek u poduzeću ili obrtu mogu vidjeti kako posao izgleda u stvarnosti – kako funkcionira tim, koje su odgovornosti radnika i kako izgleda radni dan u određenom zanimanju.
Dobro iskustvo na praksi može biti presudan korak u razvoju karijere. Učenik može otkriti da je odabrao pravo zanimanje, ali i ostvariti prve kontakte s poslodavcima koji mu kasnije mogu ponuditi zaposlenje.
Upravo zato važno je da se praksa dobro pripremi – i od strane učenika, i od škole, ali i od poslodavca.
Prije odlaska na praksu učenik bi trebao razmisliti o nekoliko važnih pitanja:
- Koje zanimanje me najviše zanima?
- U kojim sam vještinama dobar?
- Kakvo radno okruženje mi odgovara?
Nakon toga slijedi potraga za odgovarajućim mjestom za praksu. Učenici mogu:
- istražiti tvrtke u svojoj okolini
- pitati nastavnike ili školu za preporuke
- raspitati se kod prijatelja i obitelji
- kontaktirati poduzeća koja rade u njihovoj struci
Kod prijave za praksu često je potrebno poslati:
- kratko motivacijsko pismo
- životopis
Time učenik pokazuje ozbiljnost i interes za zanimanje i naravno treba se pripremiti za razgovor s poslodavcem.
Dobro organizirana praksa može biti prvi korak prema uspješnoj karijeri. Ona povezuje školu, učenike i poslodavce te omogućuje mladima da steknu iskustvo koje je često presudno za zapošljavanje. U tom procesu važno da svi sudionici – učenici, roditelji, škole i poduzeća – surađuju kako bi praksa bila kvalitetno iskustvo koje učenicima pomaže u izboru budućeg zanimanja.
Što učenici mogu očekivati tijekom prakse
Praksa je prilika da učenici upoznaju stvarne radne zadatke i organizaciju rada u tvrtki.
Tijekom prakse učenici bi trebali:
- poštovati pravila rada u poduzeću
- dolaziti na vrijeme
- savjesno izvršavati zadatke
- postavljati pitanja kada nešto nije jasno
- bilježiti iskustva za izvještaj o praksi
- ne koristiti mobitel za igrice i slične aktivnosti koje odvlače pažnju i mogu ugroziti sigurnost
Važno je naglasiti da je praksa proces učenja, pa se od učenika ne očekuje savršeno znanje, nego interes, trud i odgovornost.
Uloga škole u organizaciji prakse
Škole imaju ključnu ulogu u organizaciji kvalitetne prakse.
Njihov zadatak je:
- pripremiti učenike za praksu
- surađivati s poslodavcima
- pratiti učenike tijekom prakse
- analizirati iskustva nakon završetka prakse
Mnoge škole organiziraju i prezentacije ili izvještaje o praksi kako bi učenici podijelili svoja iskustva s razredom.
Takva razmjena iskustava često pomaže drugim učenicima pri odabiru zanimanja ili mjesta za praksu.
Zašto je praksa važna i za poslodavce
Praksa nije korisna samo učenicima. Ona je i prilika za poslodavce da upoznaju buduće radnike.
Poduzeća kroz praksu mogu:
- predstaviti svoje zanimanje mladima
- prepoznati talentirane učenike
- razviti suradnju sa školama
- pronaći buduće zaposlenike
Većina učenika nakon dobre prakse, po završetku školovanja dobivaju ponudu za posao ili naukovanje upravo u toj tvrtki. Naravno, pod uvjetom da su bili dobri i savjesni jer, budimo realni, nitko ne želi ostaviti u firmi osobu koja je stvarala probleme, bila neodgovorna ili ugrožavala sebe i druge.
Nakon prakse – što dalje?
Nakon završetka prakse važno je razmisliti o iskustvu. Ako niste 100% sigurni u svoj odabir, zapitajte se:
- Što sam naučio tijekom prakse?
- Koji su mi se poslovi najviše svidjeli?
- Je li ovo zanimanje za mene?
- U kojim vještinama se još trebam razvijati?
- Što doista želim raditi u životu?
Važno je pritom znati da nije neobično ako učenici ni nakon prve ili druge godine srednje škole još uvijek nisu potpuno sigurni u svoj izbor. Ponekad mladi tek kroz nekoliko godina školovanja, prakse i novih iskustava počnu jasnije prepoznavati svoje interese i sposobnosti. Neki čak i nakon završetka škole još uvijek traže put koji im najviše odgovara – i to je sasvim u redu.
Odabir zanimanja nije laka odluka i ne postoji jedan jedini ispravan put. Važno je imati podršku roditelja, nastavnika i mentora te si dati vremena da kroz iskustvo otkrijete što vas doista zanima i u čemu se vidite u budućnosti.
Ako učenik shvati da zanimanje koje je upisao nije ono što je očekivao i da mu se posao ne sviđa, to nije kraj svijeta. Ponekad učenici pri upisu još uvijek nisu potpuno sigurni što žele raditi. U takvim situacijama moguće je promijeniti zanimanje uz odgovarajuću proceduru, razgovor s razrednikom, nastavnicima struke i, naravno, uz podršku roditelja.
Više sličnih videa o strukovnim zanimanjima potražite u našoj galeriji Majstori.tv