Razumjeti film znači razumjeti svijet – razgovor s Melitom Horvatek Forjan
U vremenu kada djeca svakodnevno konzumiraju sadržaj, rijetki su oni koji ih uče kako ga razumjeti – a još rjeđi oni koji ih potiču da ga sami stvaraju.
Jedna od njih je Melita Horvatek Forjan, profesorica hrvatskoga jezika i izvrsna savjetnica iz OŠ Marije Jurić Zagorke u Zagrebu.
Već 24 godine vodi Filmsku družinu ZAG, kroz koju je prošlo više od 700 učenika, a snimljeno je čak 105 filmova. Njezin rad prepoznat je i nagrađen brojnim priznanjima.
Među kolegama je prepoznatljiva po tome da uvijek ima spreman selfie štap – jer dobra priča može nastati u svakom trenutku.
OD CUC-a DO UČIONICE
Povod ovom razgovoru vaše je sudjelovanje na Carnetovoj konferenciji u Rovinju i 2. Konferenciji o filmskoj pismenosti u organizaciji HAVC-a. Naizgled dvije tematski nepovezane konferencije, no u vašem slučaju povezuje ih ista nit – film i rad s učenicima.
Krenimo od CUC-a 2026. – na jednom od najvećih skupova o obrazovanju i tehnologiji u Hrvatskoj predstavili ste svoj rad. O čemu ste govorili i što ste poručili kolegama nastavnicima?
Umjetna inteligencija u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima bio je naziv moje teme.
Na konkretnim primjerima pokazala sam koje su prednosti i nedostatci uporabe umjetne inteligencije u nastavi, u provedbi školskog projekta ili u izvannastavnom radu – u radu s učenicima u filmskoj družini. U izlaganju sam iznijela primjere kako se učenici i učitelji s elementarnim informatičkim znanjem mogu na kreativan način služiti besplatnim alatom umjetne inteligencije.
Naša škola nosi ime Marije Jurić Zagorke prve profesionalne novinarke i najčitanije hrvatske književnice. U povodu obilježavanja Zagorkina 150. rođendana učenicima sam zadala prvi projektni zadatak – još 2023. godine koji je trebalo riješiti u suradnji s umjetnom inteligencijom. Naravno, brbljali su s ChatGPT-om o porukama Zagorkinih djela i važnosti čitanja. Analizirajući te početne intervjue, učenici su uočavali da i umjetna inteligencija može imati ozbiljne rupe u znanju i da joj ne treba bespogovorno vjerovati.
U radu s umjetnom inteligencijom učenike treba učiti da dobra uputa, dobar prompt – zlata vrijedi, no AI alatima ne treba slijepo vjerovati.
I svi ostali zadatci od 2023. do danas – objedinjeni u projektu Zagorka u Zagorki temeljili su se na učeničkom stvaralačkom upravljanju umjetnom inteligencijom pri izradi plakata, stripova ili filmova. U drugom dijelu predavanja predstavila sam kako umjetna inteligencija može pomoći ili odmoći pri pisanju scenarija za dokumentarni film i u raskadriravanju igranih scena.
UČITELJ KOJI SE NE BOJI PROMJENA
Što ste kazali učiteljima koji žele uvesti promjene u radu s djecom, ali se ne usude?
Promjene su sastavni dio naših života. Promjena se ne treba bojati, treba ih uvoditi u svakodnevni rad s učenicima. Npr. u radu s umjetnom inteligencijom učenike treba učiti da dobra uputa, dobar prompt – zlata vrijedi, no AI alatima ne treba slijepo vjerovati jer i ti alati imaju „rupe u znanju“.
Učenici ne smiju biti samo pasivni korisnici tehnologije, nego aktivni kritički sudionici. Učili su da AI može pogriješiti, izmišljati informacije (haluciniratri) ili ponuditi površne odgovore. Umjetna inteligencija služi kao poticaj za ideje, strukturiranje i analizu, ali konačne odluke, interpretacije i kreativna rješenja ostaju u rukama učenika. Tako se potvrđuje da AI ne zamjenjuje ni učitelja ni učenika, nego podupire proces učenja.
Možda karikatura S. Puntarića Felixa najbolje opisuje današnje stanje: Neočekivani susret dviju inteligencija – tko će popustiti, možemo li zajedno dalje?
PRIZNANJE STRUKE KAO POTVRDA DUGOGODIŠNJEG RADA
U ovom tjednu dobili ste i posebno priznanje na 2. Konferenciji o filmskoj pismenosti. To je svojevrsna potvrda dugogodišnjeg rada. Što vam to priznanje znači?
Posebno priznanje za rad Filmske družine ZAG i doprinos razvoju filmske pismenosti potvrda je da radimo dobar posao. Na nagradu smo ponosne kolegica Nataša Jakob i ja kao mentorice družine, ali i mali zagovci s obje strane kamere kao autori i protagonisti filmova. Svaka nagrada poticaj je za budući rad te da što bolje prezentiramo naše male/velike teme i junake naših filmova.
ZAG – FILMSKA DRUŽINA KOJA GOVORI O STVARNOM ŽIVOTU
Vodite jednu od najpoznatijih školskih filmskih družina – ZAG. Što je ključ uspjeha?
ZAG je kratica od ZaigraniAktivniGromoglasni. Nastojimo da teme Zagovih filmova budu aktualne, bliske učenicima da govore o darovitima i uspješnim pojedincima, vršnjacima s poteškoćama ili problemima s kojima se susreću – hiperaktivnost, ADHD, Tourettov sindrom, autizam, cerebralna paraliza, vršnjačka (ne)tolerancija, obiteljsko nasilje, inojezičari…
Trudimo se da učenici ne budu samo puki konzumenti audiovizualnih sadržaja.
Na festivalu ste predstavili rad svoje družine i filmove učenika. Kako publika reagira kada vidi dječje i učeničke radove?
Zagovi filmovi odlično su prihvaćeni na školskim filmskim projekcijama, ali i na državnim i međunarodnim festivalima. S državne Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece redovito se vraćamo s nagradama jer su teme zanimljive publici, stručnom i dječjem žiriju.
Istaknimo neke: Ćaće i Maris (2025.), o darovitoj učenici budućoj glumici, Idealni jelovnik (2023.), o nepotrebnom bacanju hrane u školskoj kuhini, Moj materinski (2022.) o djeci inojezičarima kojima hrvatski nije materinski jezik, Lukas i superjunaci (2021.) o darovitom učeniku animatoru, Palac gore (2020.) o djeci palčićima.
OD GLEDATELJA DO STVARATELJA
Kako motivirati učenike da ne budu samo “gledatelji”, nego i stvaratelji sadržaja?
Trudimo se da učenici ne budu samo puki konzumenti audiovizualnih sadržaja tako što svake godine provodimo radionice od ideje do premijere dječjega filma, a temu filma pronalazimo u aktualnim događanjima. Prošle smo godine snimali reportažu Bez signala? o zabrani uporabe mobitela u školskom prostoru na nastavi i pod odmorima. Odlično smo se zabavljali dok su učenici prepričavali svoje „situacije“ vezane uz (ne)dozvoljenu uporabu mobitela, a onda smo te priče pokušavali rekonstruirati u igranim dijelovima reportaže.
Pljesak odane publike i dupkom puno gledalište najveća je nagrade.
TRENUTCI KOJI SE PAMTE
Koji su vam najdraži trenuci u radu s djecom – snimanje, montaža ili premijera?
Svaki dio zanimljiv je i izazovan na svoj način. Na snimanju je izazovno kad je ton nejasan zbog ometača – npr. zvukovi iz školskog hodnika, promet, vjetar pa slijede ponavljanja, a sugovornici više nemaju strpljenja za odgovaranje na postavljena pitanja. U montaži treba stalno „sejvati“ i ne jednom – izgubio nam se smontirani materijal! A na premijeri su učenici jako uzbuđeni, neki se ne mogu gledati na ekranu pa pola projekcije provedu zatvorenih očiju. Na premijeri su nezaobilazne kokice i torta i naklon malih protagonista na crvenom tepihu. Pljesak odane publike i dupkom puno gledalište najveća je nagrade.
Koliko film pomaže učenicima da izraze emocije i progovore o temama o kojima inače šute?
Učenici koji se žele snimati jako su iskreni i govore o svojim poteškoćama poput ometanja drugih jer se ne mogu kontrolirati zbog hiperaktivnosti ili Tourettovog sindroma ili o problemima i prihvaćanju u novoj sredini – djeca izbjeglice. Daroviti pojedinci poput plivača ili animatora otvoreno govore o svojim hobijima i kako zamišljaju budućnost. Princip rada naše družine zasniva se na načelu dobrovoljnosti. Snimamo teme za koje imamo zeleno svjetlo učenika i njihovih roditelja pa su i njihove emocije ispred kamere vrlo iskrene.
Postoji li neka priča ili film učenika koji vas je posebno dirnuo?
Sve nas je dirnula priča o palčiću David koji je zbog aneurizme, krvarenja u mozgu, jedva ostao živ. Na snimanju s Davidom i njegovom brojnom obitelji bilo je posebno dirljivo. Palac gore.
Iz jedne teške obiteljske priče nastao je film #kadsi/ne/sretan koji govori o nepotrebnom i brutalnom kažnjavanju djece.
Cilj nam ne bi trebao biti udaljavanje djecu od medija, nego razumijevanje poruka koju mediji šalju.
Kako film može pomoći u razvoju empatije i mentalnog zdravlja kod učenika?
U edukativnom kontekstu film može razvijati: emocionalnu pismenost (prepoznavanje i imenovanje emocija), kritičko razmišljanje (analiza ponašanja likova i posljedice takvoga ponašanja) i razvoj socijalnih vještina (usmjerena rasprava i razmjena učeničkih razmišljanja). Učinak filma na učenike neće se dogoditi automatski, treba razgovarati o odgledanom filmu. Kako bi se ti osjećao/osjećala u situaciji? Zašto je lik reagirao na taj način? Tako se gledanje i komentiranje filma iz pasivnog pretvara u aktivno učenje.
MEDIJSKA PISMENOST U UČIONICI
Često stručnjaci naglašavaju kako djeca ne trebaju samo zaštitu od medija, nego alate za razumijevanje. Što to konkretno znači u učionici?
Cilj nam ne bi trebao biti udaljavanje djecu od medija, nego razumijevanje poruka koju mediji šalju. Učenici su svakodnevno izloženi društvenim mrežama i audiovizualnim sadržajima na njima pa je važnije razvijati komunikacijske i socijalne vještine – kako društvene mreže utječu na naše ponašanje i mentalno zdravlje. Na taj način učenici mogu učiti o predrasudama, stereotipima i prihvaćanju različitosti.
Koliko je filmska pismenost danas važna u odnosu na “klasičnu” pismenost?
Učenik bi trebao znati analizirati književni tekst, ali i razumjeti kako film ili video mogu reinterpretirati ili adaptirati isti taj predložak.
Bez filmske pismenosti mladi lakše postaju podložni manipulaciji i neće razvijati kritičko razmišljanje. Klasična je pismenost temelj, a filmska pismenost nužna je nadogradnja.
U 21. stoljeću, stoljeću medija, razumjeti film znači razumjeti svijet u kojem živimo.
Koje su najveće prepreke učiteljima koji žele raditi s filmom?
Prepreka je podosta. Kurikulumi su pretrpani pa se film doživljava kao nepotreban dodatak, a ne kao ravnopravan nastavni alat. Obrada filma (gledanje/analiza) traži vrijeme koje je teško pronaći bez žrtvovanja drugih sadržaja.
Mnogi učitelji nisu formalno educirani za analizu filma. Lakše je voditi interpretaciju književnog teksta nego objasniti filmska izražajna sredstva – kadra, plan, rakurs, ulogu glazbe, montažnih prijelaza.
Danas još nisu sve učionice opremljene LCD projektorom ili pametnom pločom, zvučnicima ili stabilnim internetom. Filmovi nisu uvijek legalno i besplatno dostupni za prikazivanje u nastavi.
No, to nas ne bi trebalo obeshrabriti da se u nastavi koristimo kratkometražnim dostupnim filmovima i da povezujemo film s postojećim gradivom unutar međupredmetnih tema.
OD IDEJE DO PRIRUČNIKA
Autorica ste više priručnika za rad s filmom. Kako ste uspjeli, tko je pomogao…
Metodički priručnici nastali su kao dio mog nastavnog i izvannastavnog rada. Prvi je poticaj došao od kolegice Nade Babić, autorice Dveri riječi, koja mi predložila da napravim metodički priručnik za voditelje školskih filmskih družina. Tako je nastao prvi priručnik Od ideje do premijere 2011. u izdanju Profila. Slijedili su priručnici Snaga medija 6, 7 i 8 kao potpora čitankama Snaga riječi autorice Anite Šojat u izdanju Školske knjige.
Unazad tri godine aktivno surađujem s Ingrid Padjen Đurić, voditeljicom Odjela za filmsku pismenost i razvoj publike u HAVC-u. HAVC je objavio priručnike:
Pomagale su mi i moje kolegice, sustručnjakinje, Nataša Jakob i Ana Brčić Bauer kao lektorice i korektorice tekstova s dobronamjernim savjetima.
I na koncu ovog razgovora, kažite nam kako je počela vaša ljubav prema filmu i što vas i dalje motivira nakon toliko godina rada?
ZA KRAJ – FILM KAO POČETAK
Za kraj razgovora vraćamo se na početak – filmu.
Moja ljubav prema filmu i velikom ekranu započela je još u djetinjstvu, odlascima u kino s roditeljima na filmske projekcije – Družba Pere Kvržice, U gori raste zelen bor, Ta divna stvorenja, Winnetou…
Danas, gotovo 25 godina kasnije, film je i dalje dio svakodnevice – s učenicima ga gledamo, analiziramo i stvaramo. Film je važan u odgoju i obrazovanju jer pomaže u razvoju empatije, kritičkog mišljenja i što boljem međusobnom sporazumijevanju i probijanju kroz mrežu medijskih poruka.
Film je medij blizak današnjoj generaciji učenika. Učim ih kako sami mogu stvarati sadržaj, kako promišljati teme koje ih okružuju i kako kroz film izraziti ono što osjećaju.
I možda je upravo to najveća motivacija – svaki novi susret, svako novo snimanje i činjenica da zajedno s učenicima svaki put stvaramo nešto novo.
Metodički priručnik ‘Film u korelaciji s međupredmetnim temama’, dostupan za preuzimanje na stranici filmskapismenost.hr, donosi primjere analize kratkometražnih filmova koji se mogu projicirati i analizirati tijekom jednoga sata ili dvosata Hrvatskoga jezika, na Satu razrednika, na izbornoj nastavi i u izvannastavnim aktivnostima
TKO JE MELITA HORVATEK FORJAN?
Iza ovog razgovora stoji 25 godina rada s učenicima.
Melita Horvatek Forjan profesorica je hrvatskoga jezika, u zvanju izvrsne savjetnice, u Osnovnoj školi Marije Jurić Zagorke u Zagrebu.
Peterostruka je dobitnica nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja za najuspješnije odgojno-obrazovne radnike, a 2025. godine dobila je i nagradu Medijski Sokrat za najboljeg učitelja medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj u kategoriji osnovnih škola.
U OŠ Marije Jurić Zagorke 2002. godine osniva Filmsku družinu ZAG. Zajedno s kolegicom Natašom Jakob vodi radionice „od ideje do premijere filma“, kroz koje je u protekle 24 godine snimljeno 105 filmova, a više od 700 učenika prošlo je proces medijskog obrazovanja.
U sklopu cjeloživotnog obrazovanja od 1999. godine kontinuirano se usavršava na Školi medijske kulture „Dr. Ante Peterlić“, gdje pohađa radionice dokumentarnog, igranog i eksperimentalnog filma, reportaže, kamere i snimanja, montaže, postprodukcije zvuka, radijske reportaže i podcasta.
Na istoj školi djeluje i kao predavačica na prvom obrazovnom stupnju, Metodičkoj radionici i Dodatnoj nastavi te je sudjelovala kao polaznica i predavačica u svih 27 održanih Škola medijske kulture.
Kao mentorica s učenicima redovito sudjeluje na županijskoj i državnoj Smotri Lidrano u literarnom i novinarskom izrazu (od 2002.), Smotrama hrvatskog školskog filma u organizaciji AZOO-a (od 2013.) te Revijama hrvatskog filmskog stvaralaštva djece u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza (od 2003.).
Filmovi Filmske družine ZAG nagrađivani su na brojnim državnim i međunarodnim festivalima, među kojima se izdvajaju DUFF, Fifes, Camera Zizanio, Plasencia Encorto i Brajda Film Festival.
Radovi učenika kojima je bila mentorica nagrađeni su i na državnim natječajima poput Lovrakovih dana kulture, „Oboji svijet bojama tolerancije“, Dana medijske pismenosti i Festivala tolerancije.
Na natječaju „Oboji svijet bojama tolerancije“ 2025. učenica Iris Vuković osvojila je prvu nagradu, dok je film Filmske družine ZAG „Domovina u srcu“ iste godine osvojio prvu nagradu na natječaju Festivala tolerancije, u organizaciji Festivala tolerancije i UNHCR-a Hrvatska, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Dugogodišnja je voditeljica školskog stručnog vijeća učitelja hrvatskoga jezika, a u rujnu 2022. imenovana je voditeljicom Županijskog stručnog vijeća za izvannastavne aktivnosti Grad Zagreb – istok.
Kao predavačica sudjeluje u edukacijama u suradnji s HAVC-om za učitelje, knjižničare i učenike kroz programe „Dani filmske pismenosti u kinu“ i „Filmska srijeda u knjižnici“.
Autorica je dvadesetak metodičkih priručnika, među kojima se izdvajaju:
Snaga medija 6 i 7 (2021.),
Snaga medija 8 (2022.),
Od ideje do premijere kratkog filma (2023.),
Film i međupredmetne teme (2024.),
Široko i Kraljevstvo vjetrova (2024.)
te Filmovi za 5! (2025.).
Razgovarala: Silvia Vladić Vrban
Fotografije i video poveznice dostavljene su od strane sugovornice te se objavljuju uz njezinu suglasnost. Portal Praksa.info ne preuzima odgovornost za sadržaj i eventualna autorska prava.
U NASTAVKU ČITAJTE: