Prvi dan na praksi često je uzbudljiv, ali i pomalo stresan. Učenici dolaze u novo radno okruženje, upoznaju nove ljude i prvi put se susreću sa stvarnim radnim zadacima u zanimanju koje su odabrali.
Učenik uklanja višak morta s površine zida nakon postavljanja opeke.
Važno je znati da se na praksi od učenika ne očekuje da sve zna, nego da bude zainteresiran, odgovoran i spreman učiti. Upravo zato postavljanje pitanja nije znak neznanja, nego pokazuje interes i želju za napretkom. Dobra komunikacija s mentorom i zaposlenicima u tvrtki može učeniku pomoći da bolje razumije posao, nauči nove vještine i stekne sigurnost u radu.
Donosimo deset pitanja koja svaki učenik može postaviti tijekom prakse kako bi iz tog iskustva izvukao što više znanja.
1. Koje ću poslove i zadatke obavljati tijekom prakse?
Na početku prakse važno je razumjeti koje će zadatke učenik raditi. Neka zanimanja uključuju više različitih poslova, pa je dobro pitati mentora koje će aktivnosti učenik moći upoznati tijekom prakse. Ponekad se učenici znaju požaliti kako u prvim danima ili tjednima prakse više pomažu u jednostavnijim poslovima – primjerice u pripremi radnog prostora, čišćenju ili donošenju materijala. Važno je razumjeti da je to često dio procesa učenja i prilagodbe radnom okruženju. Poslodavci u početku promatraju učenika – kako se ponaša, poštuje li pravila rada, dolazi li na vrijeme i pokazuje li interes za posao.
Na taj se način gradi povjerenje između mentora i učenika. U mnogim zanimanjima, posebno u tehničkim i građevinskim strukama, nije moguće odmah povjeriti složenije i odgovornije zadatke dok se ne procijeni da učenik razumije pravila rada i sigurnosti. Učenici koji pokažu odgovornost, zainteresiranost i zrelost obično vrlo brzo dobivaju priliku uključiti se u zahtjevnije poslove i naučiti više o svojoj struci. Zato je važno svaku praksu shvatiti ozbiljno – čak i kada zadaci na početku izgledaju jednostavni, oni su često prvi korak prema stjecanju povjerenja i novih znanja.
Učenik završnog razreda reže građevinsku ciglu na stolnoj pili kako bi je prilagodio potrebnim dimenzijama za ugradnju u zid. Rad s električnim alatima zahtijeva preciznost, iskustvo i poštivanje pravila sigurnosti, zbog čega se takvi zadaci najčešće povjeravaju učenicima koji su već stekli određeno znanje i vještine kroz prethodne godine prakse. Upravo zato ovakvi poslovi obično dolaze tek nakon što učenik pokaže odgovornost i sigurnost u radu.
2. Postoji li plan prakse?
Mnoge tvrtke imaju plan u kojem je raspoređeno što će učenik učiti tijekom određenog razdoblja. Takav plan pomaže učeniku da razumije kako će se postupno upoznavati s različitim dijelovima posla i razvijati potrebne vještine. Poslodavci često imaju vlastiti način organizacije prakse i važno im je da se učenik uklopi u radnu sredinu, poštuje pravila rada i pokazuje interes za posao. Upravo zato postavljanje ovog pitanja može biti dobar način da učenik pokaže zrelost i odgovornost. Time pokazujete da vam je stalo do toga da razumijete što ćete raditi i kako ćete učiti tijekom prakse. Iako učenici često na prvi razgovor s poslodavcem dolaze u pratnji roditelja, važno je da upravo učenik preuzme inicijativu u razgovoru. Poslodavci cijene kada vide da je učenik motiviran, postavlja pitanja i pokazuje interes za zanimanje koje je odabrao. Takav pristup često ostavlja dobar prvi dojam i može biti prvi korak prema uspješnoj praksi.
Na fotografiji su učenici zanimanja krovopokrivač–izolater Bruno Đureš, Ivan Frančević i Adam Salopek. Iako su tek drugi razred, na praktičnoj nastavi već su pokazali ozbiljnost i odgovoran odnos prema radu. Zahvaljujući tome dobivaju priliku sudjelovati u zahtjevnijim zadacima, kako na praksi kod poslodavaca, tako i tijekom praktične nastave u školskim radionicama pod vodstvom strukovnih učitelja.
Pismoslikarica lijepi foliju na automobilsku haubu
3. Tko je moj mentor ili osoba kojoj se mogu obratiti?
Vrlo je važno znati tko je osoba zadužena za učenika tijekom prakse. Mentor je osoba koja objašnjava zadatke, prati rad učenika i pomaže kada se pojave pitanja ili nejasnoće. U većini slučajeva mentori su radnici s iskustvom koji su navikli raditi s učenicima i često s njima razviju prijateljski i podržavajući odnos.
Mentor na praktičnoj nastavi pomaže i prati cijeli procesa naukovanja učeniku
Kako bi komunikacija bila što lakša, mentori učenicima nerijetko daju i svoj broj telefona kako bi se mogli javiti ako kasne, ako su bolesni ili ako imaju neko važno pitanje vezano uz posao. Takav odnos pomaže da praksa protekne u dobrom i sigurnom okruženju. I poslodavcima je u interesu da sve teče po planu – da učenik razumije zadatke, da se osjeća sigurno u radu i da postupno napreduje u učenju svoje struke.
4. Koja su najvažnija pravila sigurnosti na radu?
Sigurnost na radu iznimno je važna. U građevinskim, tehničkim i obrtničkim zanimanjima učenici se mogu susresti s radom na visini, električnim alatima, strojevima ili teškim materijalima, zbog čega je važno jasno razumjeti pravila sigurnog rada i uvijek se pridržavati uputa mentora. Sigurnost je jednako važna i u drugim područjima. U prehrambenoj industriji, primjerice, učenici moraju poštovati stroga pravila higijene i pravilnog rukovanja hranom kako bi se spriječile kontaminacije i zdravstveni rizici. U uslužnim i zdravstvenim zanimanjima važna su pravila profesionalnog ponašanja, zaštite zdravlja i odgovornog odnosa prema ljudima s kojima rade.
Učenice na Zagrebačkom obrtničkom sajmu demonstriraju svoje vještine posjetiteljima
Primjerice, učenici koji se školuju za zdravstvena zanimanja ili primalje na praksi dolaze u kontakt s vrlo osjetljivim situacijama i osobama kojima je potrebna posebna pažnja, razumijevanje i profesionalnost. U takvim okolnostima iznimno je važno poštovati pravila struke, ali i pokazati empatiju, odgovornost i diskreciju. Zato je uvijek dobro na početku prakse pitati mentora koja su najvažnija pravila sigurnosti i ponašanja na radnom mjestu. Takva pitanja pokazuju ozbiljnost i pomažu učenicima da se sigurnije uključe u radni proces.
5. Trebam li koristiti zaštitnu opremu?
U mnogim zanimanjima obvezna je zaštitna oprema poput rukavica, zaštitnih naočala, radne odjeće, zaštitnih cipela ili kacige. Važno je znati kada i kako se ta oprema koristi te zašto je njezina primjena nužna. Zaštitna oprema nije samo formalnost, nego važna mjera koja štiti zdravlje i sigurnost radnika. U građevinskim zanimanjima, primjerice, kaciga štiti od pada predmeta ili udaraca, dok zaštitne cipele sprječavaju ozljede stopala. U mnogim tehničkim i obrtničkim zanimanjima koriste se zaštitne naočale i rukavice kako bi se spriječile ozljede prilikom rada s alatima i materijalima.
U nekim strukama opasnost nije uvijek vidljiva. Primjerice, u autolakirerskim, kemijskim ili nekim industrijskim zanimanjima učenici mogu biti izloženi parama, prašini ili drugim tvarima koje dugoročno mogu štetiti zdravlju ako se ne koriste odgovarajuće zaštitne maske i oprema. U mnogim europskim zemljama strogo se poštuju pravila zaštite na radu i gotovo je nezamislivo vidjeti majstora na gradilištu bez zaštitne kacige ili druge potrebne opreme. Za takve prekršaje propisane su i visoke novčane kazne. Zato je važno da i učenici od samog početka razvijaju naviku korištenja zaštitne opreme i razumiju da pravila sigurnosti postoje kako bi zaštitila njihovo zdravlje i spriječila moguće ozljede na radu.
U pojedinim zanimanjima učenici mogu biti izloženi štetnim tvarima te je obvezna odgovarajuća zaštitna maska i oprema.
6. Kako izgleda tipičan radni dan u ovom zanimanju?
Ovo pitanje pomaže učeniku da bolje razumije svakodnevne obaveze zaposlenika i način organizacije rada u tvrtki. Ujedno je i dobra prilika da učenik ostavi pozitivan prvi dojam. Prvi razgovor s mentorom ili poslodavcem često je temelj budućeg odnosa tijekom prakse, pa je važno pokazati zainteresiranost, pristojnost i želju za učenjem. Kada poslodavac vidi da učenik postavlja pitanja i želi razumjeti kako posao funkcionira, lakše se stvara povjerenje i suradnja. Takav početak često vodi i prema većoj uključenosti učenika u različite zadatke tijekom prakse.
7. Koje su najvažnije vještine za ovo zanimanje?
Mentori često mogu učenicima dati vrlo vrijedne savjete o tome koje su vještine najvažnije u određenoj struci – primjerice preciznost, odgovornost, komunikacija, rad u timu ili tehničko znanje. Takav razgovor može učeniku pomoći da bolje razumije što se od njega očekuje u svakodnevnom radu. U praksi se ponekad dogodi da učenici pri upisu zanimanja još nisu potpuno svjesni svih zahtjeva koje određena struka nosi. Primjerice, učenik koji ima problema s dišnim putevima ili astmu može odabrati zanimanje u kojem je prisutno puno prašine, što kasnije može predstavljati zdravstveni problem.Zato je vrlo važno da se prije odabira zanimanja i početka prakse razgovara – najprije u obitelji, između učenika i roditelja, a zatim i s nastavnicima struke i poslodavcem.
U pojedinim zanimanjima učenici mogu biti izloženi buci ili drugim ugrožavajućim uvjetima te su obvezne odgovarajuća zaštitne slušalice i druga oprema.
Poslodavci često mogu objasniti kako posao izgleda u stvarnosti i na što učenik treba biti spreman. Dobro je i unaprijed se informirati o zahtjevima određenog zanimanja. Svaka struka ima svoje specifičnosti – primjerice, primalja ili zdravstveni radnik mora biti spreman suočiti se s medicinskim situacijama koje uključuju krv i stresne trenutke, dok neka druga zanimanja zahtijevaju fizičku izdržljivost, rad na visini ili rad u zahtjevnim uvjetima. Upravo zato ovakva pitanja pomažu učenicima da bolje upoznaju svoje zanimanje i procijene odgovara li ono njihovim sposobnostima, interesima i zdravstvenim mogućnostima.
8. Što učenici najčešće rade pogrešno na početku?
Iskustvo mentora može učeniku pomoći da izbjegne česte početničke pogreške i brže napreduje u radu. Mentori ne prenose samo stručno znanje, nego često upozoravaju i na važne radne navike i ponašanje na radnom mjestu. Na početku prakse učenici ponekad nisu svjesni koliko su disciplina i pažnja važni u radnom okruženju. Jedna od stvari na koju se poslodavci najčešće žale jest pretjerano korištenje mobitela tijekom rada. Telefoni mogu odvlačiti pažnju, a u mnogim zanimanjima – posebno u građevini, radionicama ili proizvodnji – trenutak nepažnje može dovesti do opasnih situacija i ozljeda.
Mentori zato često upozoravaju učenike da se tijekom rada usredotoče na zadatak, slušaju upute i prate što se događa oko njih. Osim sigurnosti, važno je i poštivanje osnovnih pravila ponašanja: dolazak na vrijeme, urednost, odgovornost prema alatima i materijalu te korektan odnos prema kolegama. Takvi savjeti pomažu učenicima da se lakše uključe u radni kolektiv i razviju profesionalne navike koje će im biti korisne u svakom budućem poslu.
9. Što mogu učiniti da budem bolji u ovom poslu?
Ovo je jedno od najvažnijih pitanja koje učenik može postaviti tijekom prakse. Ono pokazuje motivaciju, ozbiljnost i želju za učenjem, a mentor tada može dati konkretne savjete koji će učeniku pomoći da napreduje. Takva pitanja često otvaraju i iskren razgovor između mentora i učenika. Mentor može pohvaliti ono što učenik radi dobro, ali i ukazati na stvari koje treba poboljšati – primjerice veću koncentraciju, preciznost, strpljenje ili bolju organizaciju vremena.
Učenici koji pokažu želju za učenjem i pitaju kako mogu napredovati često ostave vrlo dobar dojam na poslodavce. Upravo takvi učenici nerijetko dobiju priliku sudjelovati u zahtjevnijim poslovima, a ponekad ih nakon završetka školovanja na istom mjestu čeka i posao. U praksi to često izgleda vrlo jednostavno. Primjerice, mentor može učeniku savjetovati da pažljivije prati kako se koristi određeni alat, da više vježba preciznost u radu ili da prije početka posla pripremi sav potreban materijal. U građevinskim zanimanjima učenik može dobiti savjet kako pravilno držati alat, kako ravnomjernije nanositi materijal ili kako brže i urednije organizirati radni prostor. U tehničkim zanimanjima mentor može potaknuti učenika da promatra iskusnije radnike i pokuša razumjeti svaki korak rada.
Učenik na Zagrebačkom obrtničkom sajmu demonstrira svoje zanimanje posjetiteljima
U uslužnim i zdravstvenim zanimanjima naglasak je često na radu s ljudima. Primjerice, učenik koji uči masažu može dobiti savjet kako pravilno postaviti ruke, kako prilagoditi pritisak tijekom masaže ili kako komunicirati s klijentom kako bi se osoba osjećala opušteno i sigurno. Takvi detalji često se najbolje uče upravo kroz praksu i uz savjete mentora koji već imaju dugogodišnje iskustvo u radu s ljudima.
10. Kako mogu napredovati u ovom zanimanju?
Ovo pitanje može otvoriti razgovor o mogućnostima daljnjeg obrazovanja, specijalizacije ili razvoja karijere u određenoj struci. Praksa je vrijeme kada učenici imaju priliku vidjeti kako njihovo buduće zanimanje izgleda u stvarnosti. Postavljanjem pitanja, slušanjem savjeta mentora i aktivnim sudjelovanjem u radu učenici mogu steći vrijedna znanja koja se ne mogu naučiti samo u učionici.
Zato je važno biti znatiželjan, odgovoran i otvoren za nova iskustva – jer upravo na praksi često počinje put prema budućoj karijeri.
Na portalu Praksa.info dostupni su i video prilozi Majstori.tv u kojima učenici i škole kroz nastavu, projekte i praktičan rad predstavljaju svoja zanimanja, aktivnosti i školski život.